Znanja
StoryEditor

Slovenci predstavili inovativne studentske projekte

22. Listopad 2015.
Piše:
Jasmina Trstenjak

Bolidi, 3D pisač, bespilotne letjelice, skeneri, zanimljiva predavanja te studijski programi koji povezuju visoko obrazovanje i znanost s gospodarstvom – mali je to dio velike ponude jednog od najvažnijih događaja u visokom obrazovanju u Južnoj i Jugoistočnoj Europi – 11. Sajma stipendija i visokog obrazovanja, koji se u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja te uz potporu brojnih institucija održao 13. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada na kampusu Sveučilišta u Rijeci.

Sajam stipendija i visokog obrazovanja svake godine posjećuje više od 10 tisuća posjetitelja, a ove je godine sudjelovalo više od 80 izlagača iz čak 18 zemalja Europe, Sjeverne Amerike, Bliskoga istoka i Azije, koji su predstavili svoje studijske programe, programe stipendiranja te druge oblike financijske potpore. Nakon Velike Britanije, SAD-a, Kanade i Francuske, zemlja partner ove je godine bila Slovenija, koja je predstavila mogućnost studiranja, stipendiranja i usavršavanja u Sloveniji.  Osim toga bilo je tu i zanimljivih predavanja, predstavljanja studentskih organizacija koje nude brojne mogućnosti za međunarodnu mobilnost i različite aktivnosti za razvoj vještina koje su bitne za uspjeh u karijeri te besplatne praktične radionice. A posebna novost ovogodišnjega sajma bilo je izlaganje atraktivnih studentskih projekata koji predstavljaju konkretan rezultat studiranja na slovenskim fakultetima.

Bespilotna letjelica Tako je Fakultet za strojarstvo Sveučilišta u Ljubljani predstavio svoju bespilotnu letjelicu s kojom je ove godine pobijedio na međunarodnom natjecanju koje je održano u SAD-u (Tuscon, Arizona) u organizaciji Raytheon Missile Systemsa i Cessna Aircraft Companyja. Na tom je natjecanju zauzeo prvo mjesto u oštroj borbi s čak 84 drugih natjecateljskih timova.Isti fakultet predstavio je i 3D pisač te svoj inovativni hibridni stroj koji kombinira tri različite tehnologije, a Fakultet za računarstvo i informatiku Sveučilišta u Ljubljani – Oculus Rift. Riječ je o posebnim naočalama koje pomoću najnovije tehnologije uvode u virtualnu stvarnost i pomoću kojih je moguće otputovati u bilo koji dio svijeta. Slovenskim studentima pridružili su se i studenti s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji su predstaviti svoj nagrađivani natjecateljski bolid. Kako su razvijali svoje projekte, ispričali su nam sami studenti. Jure Boncelj s Fakulteta za strojarstvo Sveučilišta u Ljubljani već nekoliko godina prati platformu za grupno financiranje Kickstarter, na kojoj je prvi put primijetio 3D pisače. Nakon pregledavanja interneta odlučio je stvoriti vlastiti 3D pisač te time dodatno obogatiti svoje znanje. Primijetio je, naime, da je kvaliteta ispisa FDM tehnologijom relativno slaba i tragao za boljim načinima te tako došao na ideju tehnologije ispisa s fotopolimerima.

Vlastiti 3D pisač Projekt je počeo razvijati prije godinu dana kada je bio na tečaju CNC programiranja na Fakultetu za strojarstvo te nakon razgovora s asistentom u laboratoriju LABOD odlučio ozbiljno početi raditi na njemu. S obzirom na to da je tada bio na trećoj godini, odlučio je projekt uključiti u svoj diplomski rad. – Projekt sam radio samostalno, ali imao sam podršku fakultetskog laboratorija. U njemu sam radio mjerenja, imao sam mogućnost strojne obrade i sl., a kod kuće sam sastavljao stroj. Proizvod sam testirao kod kuće u potkrovlju i eliminirao pogreške koje sam primijetio. S 3D pisačem zaokružio sam svoje znanje o proizvodnji strojeva, a uz to sada imam i 3D pisač koji mi omogućuje da proizvedem stroj koji prethodno nacrtam na kompjuteru – govori Jure, koji će nastaviti razvijati svoj 3D pisač nakon što je shvatio koliko uživa u izradi strojeva.

Praktična rješenja Studente savjetuje da što prije dođu do svojih profesora ako imaju ideju za projekt i savjetuju se s njima kako je razvijati. I na Fakultetu za računarstvo i informatiku Sveučilišta u Ljubljani studenti imaju priliku sudjelovati u projektima i to iz najnovijih područja računarstva: interneta stvari, mobilnog razvoja i sl. Tehnologije koje su razvijene samo u posljednjih nekoliko godina najpopularnije su među studentima i nastavno osoblje omogućuje im da maksimalno iskoriste svoju znatiželju i kreativnost.– Mnogo ideja za projekte dolazi od studenata. Rade ih kao dio svoje diplome ili magistarskog rada. Ako je projekt dovoljno opsežan, dodjeljuju mu se bodovi i ekvivalent je izbornom predmetu. Tako imamo i motivaciju za rad, osim zadovoljstva koje donosi realizacija vlastitih ideja – govori student tog fakulteta Nejc Sušin.Veličina ekipe ovisi o složenosti projekta, a često je riječ o projektu koji razvija jedan student, a vodi ga i nadzire  mentor – profesor. Ako je riječ o većem projektu koji se odvija u sklopu nekog natjecanja, onda su to obično male grupe, primjerice petero studenata, koje također vodi profesor ili asistent. – Mentori se brinu o procesu rada, postavljaju rokove, kontroliraju izvješća o napretku i sl. Njima se obraćamo za savjete kod nekih težih odluka. Osim toga rad se obavlja uglavnom samostalno. Projekt obično traje najmanje nekoliko mjeseci, a može trajati i više semestra ili čak cijelu godinu. Glavna je vodilja u takvim projektima učenje putem rada na praktičnim problemima. Rezultate se trudimo objaviti kao članke u znanstvenim časopisima, a ako je konačni proizvod prikladan upotrijebi se i u praksi. Dakle, osim znanja i iskustva dobijemo i reference korisne u pronalasku budućeg poslodavca – pojašnjava Nejc, dodajući da će na isti način stvarati i u budućnosti jer se računarstvo razvija vrlo brzo, tako da stalno postoje novi izazovi, nove ideje i nove mogućnosti.Sajam se iz godinu u godinu pokazuje kao idealno mjesto na kojem posjetitelji mogu pronaći sve informacije i usluge ključne za uspješnu prijavu na obrazovne programe u Hrvatskoj i inozemstvu, proširiti mrežu kontakata te iz prve ruke vidjeti i čuti od studenata kako, primjerice, teče razvoj jednog proizvoda kojim stječu praktično iskustvo, ali i dobivaju mogućnost da svoj akademski rad povežu s realnim sektorom.

22. studeni 2024 14:19