Kako stvoriti pametne gradove, koje metode i tehnologije primijeniti da bi zakoračili u budućnost života u urbanim sredinama, glavne su teme seminara Američkog veleposlanstva, na kojemu je osam kompanija (BigBelly, Fortinet, IBM, Microsoft, Motorola, Oracle, ParkJockey i Streetline) predstavnicima hrvatskih gradova i poduzetnicima, nastojalo ponuditi postojeća i već implementirana rješenja.
- Preko 50 posto ukupne svjetske populacije već koristi internet, a za samo tri godine, čak dvije trećine stanovništva koristit će internet. To znači kako čak 50 milijardi uređaja već komunicira i spojeno je na internet. Američke kompanije koje su danas ovdje u ambasadi vodeće su u pametnim tehnologijama i iznimno su zainteresirane za hrvatsko tržište. Hrvatska ima visoku kvalitetu života i popularno je turističko odredište, a ovom konferencijom nadam se da ćemo doprinijeti boljoj povezanosti, upravljanju i kvaliteti života u gradovima, rekla je u pozdravnom govoru američka veleposlanica Julieta Valls Noyes.
>>>Sofianopoulos: ‘Pametni gradovi’ potiču korištenje obnovljivih izvora energije
Međutim, nije poanta imati sjajnu tehnologiju, već onu tehnologiju čija primjena ima smisla i čiji su učinci mjerljivi. Do sada smo svjedočili izoliranim projektima u gradovima, o čijoj se nadgradnji nije razmišljalo. Mi zastupamo tehnologiju koja je bazirana na održivosti, daje mjerljive rezultate i može se replicirati - Peaslee
Neke od karakteristika tehnološkog razvoja kojemu svjedočimo pod zajedničkim nazivnikom Industrija 4.0, naveo je koordinator američke gospodarske komore, zadužen za industriju pametnih gradova za Europu, Robert Peaslee.
- Ljudi su linearna bića. Razmišljati eksponencijalno nije bilo nužno do razvoja tehnologija. Taj eksponencijalni rast i konvergencija može se svesti na nekoliko osnovnih značajki, a to su: umjetna inteligencija, biotehnologija, robotika, nanotehnologija, 3D printanje, autonomni dronovi, Big data, autonomna vozila i IoT (Internet of Things), rekao je Peaslee. Okupljenima je naveo nekoliko uspješnih primjera primjene tehnologija iz navedenih segmenata. Tako je, primjerice, u Phoenixu moguće voziti se prvim kognitivnim autonomnim autobusićem, dok je na Manhattanu instalirana mreža za detekciju pucnja iz vatrenog oružja. Tehnoloških rješenja ima za gotovo svaki problem.
- Međutim, nije poanta imati sjajnu tehnologiju, već onu tehnologiju čija primjena ima smisla i čiji su učinci mjerljivi. Do sada smo svjedočili izoliranim projektima u gradovima, o čijoj se nadgradnji nije razmišljalo. Mi zastupamo tehnologiju koja je bazirana na održivosti, daje mjerljive rezultate i može se replicirati, pojasnio je Peaslee.
Svaki je grad jedinstven
Thomas Vavra, predstavnik tvrtke IDC CEMA, koja se bavi "Smart City benchmarkingom", istaknuo je kako je standardizacija ključna za funkcioniranje pametnog grada, te kako instalirana tehnologija mora biti međusobno povezana u jednu funkcionalnu cjelinu.
- Svaki je grad jedinstven. Nije isto nalazi li se grad u brdovitom ili nizinskom krajoliku. Primjerice, u brdovitom naglasak će biti na većem broju parkirnih mjesta, a u nizinskom će sigurno željeti imati razvijenu mrežu gradskih bicikala. Prilikom instalacije različitih tehnologija valja izbjeći preklapanja, pa nastojimo uspostaviti mjerila kako bi različite tehnologije povezali, a da bi se postigla sinergija između njih, rekao je.
>>>Svjetlo oblikuje identitet grada i može utjecati na kvalitetu života
Kao primjere naprednih gradova izdvojio je Amsterdam, London, Bruxelles, ali i neke manje gradove poput Bristola.
- No, broj gradova koji su optimizirali uporabu tehnologija i dalje je iznimno malen, dodao je Vavra.
Nica i Madrid bili su primjeri naprednih gradova u kojima je IBM ugradio svoja pametna rješenja.
- U Madridu smo krenuli s upravljanjem javnim radovima, prometom, smanjenjem troškova. Uslijedio je drugi korak, kojim se nastojalo Madrid učiniti interaktivnim gradom u čijem životu sudjeluju i građani. Kroz projekt "Mint" upotrjebljen je Watson cognitive, s ciljem da se gradom upravlja prema predviđenim situacijama. I u Hrvatskoj možemo puno toga napraviti, rekao je IBM-ov direktor za Hrvatsku, Damir Zec.
Microsoft, u čije je ime izlagala Lejla Hadžiabdić, već je ostvario suradnju sa Gradom Zagrebom, gdje je u funkciji aplikacija MojZagreb, čime je omogućena dvosmjerna komunikacija između predstavnika Grada i građana. Također, poboljšan je i sustav hitne pomoći u Zagrebu.
>>>Zelena gradnja, pametne klupe i parking – realni sektor ima odgovore na izazove ‘smart citiesa’
Martin Dolny predstavio je Oracle Smart City platformu, a kao primjer uspješne prakse izdvojio projekt SFPark, koji je grad San Francisco koštao 20 milijuna dolara i kojim je riješeno pitanje parkiranja i prometnih gužvi.
- IoT rješenja imaju smisla samo ako su integrirana u gradske službe. Postoje različiti kanali komunikacije kojom se građani koriste, ali sve te informacije dolaze u tijela gradske uprave. Uz sve to, korištenje baza podataka ključno je za analitiku kojom se doista rješavaju brojna pitanja i poteškoće života u urbanim sredinama, rekao je Dolny.
Pametne kante za smeće
Big Belly predstavio je istoimeni koš za smeće, koji u sebi ima ugrađenu prešu, solarne kolektore te signalizira u središnjicu kada je vrijeme za pražnjenje. Pametne kante za smeće, čiji je kapacitet i do 1500 litara, već se nalaze u Hrvatskoj. Grad Dubrovnik izdvojio je milijun kuna za osam Big Bellya, te planira naručiti još toliko. Naime, umjesto 35 puta, te se pametne kante u Dubrovniku prazne samo 3 puta tjedno. Oko 29 posto otpada koji se u njima nalazi je recikliran, a učinkovitost u sanaciji je povećana za 87 posto.
Konstruktivna, intrigantna i zanimljiva rješenja za moderne gradove ponudile su i druge tvrtke, a seminar je zaključen zajedničkim druženjem kako bi se povezali ljudi koji imaju tehnologiju i oni koji ju traže.