Autor: Hrvoje Njegovec, Fininfo
Pozitivna kretanja financijskih pokazatelja u gospodarstvu Republike Hrvatske od 2016. do 2019. godine su preokrenuta kao posljedica pandemije koronavirusa u 2020. godini.
Pokazatelji produktivnosti i aktivnosti gospodarstva Republike Hrvatske su najpogođenija područja, dok je na pokazatelje likvidnosti i zaduženosti pandemija najmanje utjecala.
Od pet najvećih djelatnosti gospodarstva Republike Hrvatske, djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića je pod najvećim utjecajem pandemije koronavirusa, u njoj su vidljivi lošiji rezultati svih promatranih skupina pokazatelja u 2020. u odnosu na 2019. godinu.
Od relevantnih djelatnosti (djelatnosti u kojima je 500 ili više subjekata predalo financijske izvještaje) kao najpogođenije ističu se vodeni prijevoz, smještaj, putničke agencije i organizatori putovanja te djelatnost iznajmljivanja i davanja u zakup. Zanimljivo je primijetiti da su sve spomenute djelatnosti direktno povezane s turizmom i da smo ih u ranijim analizama isticali kao najizloženije pandemiji.
Rezultati analize gotovo svih promatranih skupina pokazatelja pokazuju pozitivna kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske u razdoblju od 2016. do 2019. godine.
U 2020., prvoj pandemijskoj godini, vidljiv je značajniji utjecaj na određene skupine pokazatelja, pa se područja produktivnosti i aktivnosti javljaju kao najpogođenija, zatim slijedi profitabilnost gospodarstva, dok su segmenti likvidnosti i zaduženosti najmanje pogođeni od promatranih.
Zanimljivo je istaknuti da je likvidnost gospodarstva u 2020. godini poboljšana uz istodobno smanjenje profitabilnosti i zaduženosti, značajnim dijelom i kao rezultat smanjenja investicija.
Budući da na razini cijelog gospodarstva likvidnost i zaduženost nisu bile značajnije pogođene pandemijom, kreditni rizik gospodarstva Republike Hrvatske se nije značajno povećao, što potvrđuje i zadržavanje kreditnog ratinga Republike Hrvatske na razini BBB- uz stabilne izglede od strane agencije Standard & Poor's, kao i Fininfo ratinga gospodarstva, koji je ostao nepromijenjen u 2020. u odnosu na 2019. godinu.
Ova analiza je pokazala da su određene djelatnosti otpornije na krize od drugih te imaju značajniji potencijal rasta. Kao jedna od takvih ističe se računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima.
Određene proizvodne djelatnosti također su pokazale značajniju otpornost (npr. proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda te biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i povezane uslužne djelatnosti) u usporedbi s djelatnostima koje su povezane s turizmom i srodnim uslugama (prijevoz, smještaj, iznajmljivanje, priprema i usluživanje hrane i pića).
Navedeno svakako pokazuje kako bi gospodarstvo Republike Hrvatske trebalo smanjiti direktnu i indirektnu ovisnost o turizmu, odnosno diverzificirati se, kako bi se što je više moguće smanjila ovisnost gospodarstva o sektorima koji imaju veći rizik i značajan utjecaj u ekonomiji.
Nadalje, bitno je umanjiti utjecaj javnog sektora, razvijati zdravu poduzetničku klimu, orijentirati se prema novim tehnologijama i znanjima, povećati izvoznu i općenitu konkurentnost naše ekonomije, kako bismo gospodarstvo transformirali u dugoročno održivo i uspješno.
Vjerujemo da jedan od primarnih ciljeva naše Vlade treba biti stvaranje okvira za te promjene i stimuliranje izvozno konkurentnih i tehnološko inovativnih sektora adekvatnim mjerama ekonomske politike.