Tržišta rada u razvijenim gospodarstvima gotovo nikad nisu bolje stajala, no unatoč nižih stopa nezaposlenosti i suženom tržištu rada, plaće još nisu narasle što bi bilo sukladno predviđanjima ekonomske teorije. Što stvara ovaj pritisak na plaće i, još važnije, hoće li plaće rasti, pita se analitička kuća PwC u svom najnovijem izvješću Global Economy Watch.
[caption id="attachment_346859" align="aligncenter" width="750"]
Nezaposlenost je najniža otkako se vode podaci[/caption]
Analitičari objašnjavaju da su plaće sve manje u Eurozoni pod utjecajem niže stope nezaposlenosti, slično kao i u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te dodaju da su Europska središnja banka (ECB) i nove članice EU-a doprinijele ovom trendu.
>>>Stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni u silaznoj putanji; Hrvatska prati trend
„Više čimbenika može objasniti ovaj trend, od kojih su neki uobičajeni u najrazvijenijim gospodarstvima. Oni uključuju postupni pad sindikalizma, što smanjuje pregovaračku moć radnika, digitalizaciju rada i postupni rast ekonomije honorarnih poslova (engl. gig economy), kao i druge promjene u strukturi gospodarstva“ - komentira Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.
[caption id="attachment_346860" align="aligncenter" width="750"]
Philipsova krivulja smanjuje se u posljednjih 20 godina[/caption]
Usredotočujući se na Eurozonu, ekonomisti PwC-a otkrili su postojanje konkretnih čimbenika koji objašnjavaju zašto je veza između nezaposlenosti i plaća oslabila, ali se i promijenila. Oni uključuju osnivanje Europske središnje banke, koja je snizila očekivanja inflacije koji imaju radnici u gospodarstvima južne Eurozone, koja su obično imala visoke stope inflacije. Drugo je pristupanje istočnoeuropskih gospodarstava, od kojih neka imaju niže razine prihoda, što je ponudu radne snage tijekom vremena učinilo elastičnijom.
>>>Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 9,1 posto, najveći pad u EU
Za budućnost, objašnjava Kupelian, ovo znači sljedeće: „Pod pretpostavkom da nema drugih promjena strukturnih čimbenika, buduće povećanje plaća u Eurozoni vjerojatno će ovisiti o povećanju produktivnosti, a ne labavljenju tržišta rada. Ovo stavlja veću odgovornost na vlade i tvrtke da povećaju razinu produktivnosti svoje radne snage kroz ulaganje u ‘tvrdu‘ infrastrukturu kao što su ceste, zračne luke i druge komunalne usluge te u ‘mekanu‘ infrastrukturu koja uključuje formalno obrazovanje, strukovno i drugo usavršavanje. Poboljšanja produktivnosti preduvjet su za daljnji rast prihoda u budućnosti.“
Ovdje možete skinuti cijeli izvještaj.