Prema onome što se sve ostvarilo u prostoru Aquatike-Slatkovodnog akvarija Karlovac od njegova otvorenja 22. listopada 2016. godine, investicija njenog stvaranja od 36,7 milijuna kuna, a u kojoj je bespovratni udio novca iz EU fondova iznosio 36,2 milijuna kuna, čini se opravdanom i perspektivnom. Pa čak i da po isteku prvih pet godina zadanog nekomercijalnog modela poslovanja Grad dublje zavuče ruku u svoju proračunsku kesu kako bi pokrio sve prihvatljive troškove poslovanja Aquatike, iskorak Aquatike i njena afirmacija kao mjesta događanja raznovrsnih sadržaja, često uopće nevezanih s akvaristikom i ihtiologijom u užem smislu, bit će dovoljan argument da joj se dâ poseban status među proračunskim troškovnim stavkama.
>>> Na prvi rođendan Aquatike došlo tri tisuće posjetitelja
Najsvježiji primjer vrijednosti prostora Aquatike kao multidisciplinarnog i multimdijskog prostora dogodio se u petak navečer prezentacijom knjige „Slatkovodne ribe Aquatike“ autora Gorana Jakšića, zaposlenika Aquatike, a u čemu mu je u punoj dvorani Aquatike sjajnu podršku pružio pjesnik i dramski umjetnik Enes Kišević.
Poveznica između Gorana Jakšića, fizičara koji je titulu doktora nauka stekao, kao strastveni ribič i ljubitelj prirode, na područji ihtiologije i biologije koja ju prati, i pjesnika Enesa Kiševića bila je poezija kojom je Jakšić od rane mladosti opisivao svoju fascinaciju prirodom, posebno rijekama i drugim vodotocima i životom koji se u njima odvija.
Upivši svu tu ovozemaljsku prirodnu baštinu, Jakšić je knjigu, u maniri rasnog fizičara ipak otvorio stavom o „Big Bangu“ iliti Velikom prasku kao još nedorečenom fenomenu stvaranju svemira, pa tako i ljudskom umu gotovo nepojmljivih (ali danas teorijski vrlo objašnjivih) sila koje su dovele do stvaranja kemijskih elemenata, o fizikalnim odnosima među subatomskim česticama koji su tijekom vremena stvorili i molekularne i biološke uvjete razvoja života, i svega onoga što čini ovaj svijet, pa tako i onaj koji se krije u vodenom carstvu.
>>>> Premijer Andrej Plenković otvorio Aquatiku, prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj
Ostavio je, dakako, Jakšić u takvom kontekstu i prostora za svjetonazorske rasprave o početku i nastanku života, gledajući u prvom redu publike i gradonačelnika Damira Mandića, dipl. teologa, a uz mnoštvo zanimljivosti iz ribljeg života, na njegovo se poetsko iskustvo inspirirano rijekama i životom koje one kriju, svojim dječačkim iskustvima i suživotu s ribama sugestivno nadovezao pjesnik Enes Kišević.
Ponosno i zaneseno govoreći o svojem odrastanju u siromašnoj obitelji i sredini, Kišević je opisao i tehnološke aspekte svojih ribičkih dostignuća, u vrijeme kad nisu bile dostupne najlonske niti.
- Da bih stvorio dvadesetak metara niti, morao sam barem dvadesetak puta iščupati našem konju po jednu strunu iz repa, a pri tome nastojati sačuvati sve svoje zube, jer to konju nije bilo nimalo ugodno, i dio tog znanja bilo je kako izbjeći konjsko ritanje. A onda sam sve te strune povezao u dugačku nit, i odmah na ribe u obližnju rijeku. I ribama se divim, jer nije bilo lako nadmudriti i uloviti neku ribicu...Ali, kako sam bio uporan, svaki dan sam kući donosio po pet-šest kila ribe, njima hranio i svoju, a i susjedne obitelji. I mogu reći, doslovno, da smo se u svoj toj našoj općoj sirotinji, tada barem hranili kraljevski, kazao je Kišević, posebno pohvalivši i liriku Gorana Jakšića.
Aquatika, prema riječima ravnateljice Margarite Maruškić Kulaš, već je nizom aktivnosti, od edukacije učenika i studenata, usmjeravanju na brigu o okolišu, postala je i mjesto okupljanja posjetitelja raznih profila na događanjima kao što su „Noć muzeja“ s nastupima zanimljivih izvođača „off-art“ pristupa, Dana otvorenih vrata EU projekata, kao i razni seminari i radionice raznih gospodarskih subjekata.
Goran Jakšić kao zaposlenik Aquatike u mnogome već doprinosi afirmaciji Aquatike kao znanstveno-istraživačkog poligona na polju istraživanja biologije riba, kao što su istraživanja utjecaja stranih invazivnih vrsta riba i rakova u hrvatskim vodotocima ili ispitati u akvarijskim uvjetima mogućnosti mriješćenja određenih vrsta, te eventulnih mogućnosti njihove reintroduktcije u hrvatske vodotokove iz kojih su nestali maloumnim konceptima izgradnje hidroelektrana.
Stoga ne čudi da je Aquatika, među brojnim priznanjima nagrađena i kao najbolji nacionalni projekt na „Bled Water Festivalu“ koji je posvećen u prvom redu afirmaciji javne svijesti o važnosti voda i njihovoj zaštiti na globalnoj razini.