Posljednjih pet godina sve su glasnija upozorenja o neizbježnoj apokalipsi u ‘svijetu nakon antibiotika‘. Prema procjenama 700 tisuća ljudi godišnje umire od infekcija koje uzrokuju bakterije otporne na antibiotike. U sljedeća tri desetljeća broj takvih smrti mogao bi se povećati na 10 milijuna.
Prema pisanju Guardiana, više puta se upozoravalo na potrebu za novim antibioticima. No pronalaženje širokog spektra antibiotika koji se mogu boriti protiv svih vrsta bakterija i dalje je izazov. Čak i da se pronađu molekule uskog spektra koje se mogu boriti protiv određenih bakterija, mala je vjerojatnost da postanu široko dostupne jer lijekovi uskog spektra nisu isplativi za proizvodnju.
>>>Plućna kuga hara Madagaskarom
Umjesto potrage za novim spojevima, mnogi znanstvenici svoje napore ulažu u stvaranje superantibiotika za prevladavanje mikrobiološke otpornosti. Zapravo je riječ o reprogramiranim postojećim lijekovima.
Tim biomedicinara na bostonskom sveučilištu otkrio je da konvencionalni antibiotici mogu ubiti između 10 i tisuću puta više bakterija kada su ojačani ionima srebra. Iako ovo otkriće obećava, oplemenjeni antibiotici moraju proći ispitivanje sigurnosti jer prevelika konzumacija srebra može biti otrovna.
>>>‘Nuspojava’: Jedan od lijekova za Alzheimerovu bolest uklanja karijes, ‘regenerira zube’
Tim sa sveučilišta u Londonu ima drugačiji pristup kroz stvaranje različitih ubojitih mehanizama. Oni antibioticima dodaju kemikalije. Takvi antibiotici ulaze u bakterije i stvaraju mehaničke sile 11 tisuća puta jače od uobičajenih antibiotika.
Ubojiti mehanizmi
Iako su ovo dobre vijesti za čovječanstvo, prilagoba i razvoj lijekova trajat će desetljećima, a tijekom proteklih 50 godina već nekoliko puta znanstvenici su redizajnirali najpoznatije antibiotike kao što je penicilin. Trenutno se za liječenje koristi četvrta generacija penicilina, a nove vrste bakterija sve su otpornije. Znanstvenici vjeruju da se jakost antibiotika može postići ili ubojitim mehanizmom postojećih antibiotika ili stvaranjem novih koji će imati više različitih mehanizama koji smanjuju vjerojatnost mutacije bakterija.
Vankomicin, antibiotik za liječenje teških infekcija opasnih po život razvijen 1958., je takozvano ‘posljednje utočište‘. Unatoč njegovoj jačini, tijekom protekla dva desetljeća porasao je broj bakterija otpornih na ovaj antibiotik, stoga znanstvenici pokušavaju stvoriti super-oblik vankomicina redizajniranjem tri nova ubojita mehanizma originalnog lijeka.
Rezultat njihovog rada je vankomicin 3.0, lijek koji je 25 tisuća puta jači, a sada je na redu rješavanje izazova kako ovu molekulu stvoriti jeftino i u velikim razmjerima.