Vrhovni sud potvrio je osuđujući dio prvostupanjske presude bivšem predsjedniku Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Josipu Miljku i bivšem tajniku te stranke Vinku Kaliniću koji su prošle godine proglašeni krivima zbog izvlačenja 3,5 milijuna kuna iz tvrtke Kalvin, a ponovno će im se suditi za neplaćanje gotovo 700 tisuća kuna PDV-a.
Prvostupanjskom presudom iz veljače 2016., nakon koje je podnio ostavku na stranačku dužnost, Miljak je osuđen na djelomično uvjetnu kaznu od dvije godine, što znači da ‘iza rešetaka‘ treba provesti deset mjeseci ukoliko u narednih pet godina ne ponovi kazneno djelo. Istovremeno državi mora u roku od tri godine mora vratiti nezakonitu korist od 3,5 milijuna kuna, a ako to ne učini također ide u zatvor na dvije godine.
Kalinić je, pak, uvjetno osuđen na desetomjesečnu zatvorsku kaznu, a državi morati vratiti 80-ak tisuća kuna koje je podigao s računa tvrtke.
Odlučujući u tom slučaju Vrhovni sud je potvrdio osuđujući dio presude, kao i kazne za koje je zaključio da su pravilno odmjerene, ali je ukinuo oslobađajući dio u kojem ih se teretilo za neplaćanje PDV-a.
Vrhovni sud, naime, smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da Miljak i Kalinić nisu odgovorni za utaju poreza, jer je država oštećena za gotovo 700 tisuća kuna PDV-a. Prvostupanjski sud stoga su uputili da u ponovljenom postupku izvede sve potrebne dokaze radi utvrđenja je li to kazneno djelo počinjeno ili nije.
‘Udar s lijeva na HČSP‘
Unatoč milijunskoj šteti ovaj slučaj ne bi bio posebno zanimljiv medijima da nakon njegova ‘otvaranja‘ u javnosti prije gotovo četiri godine čelništvo HČSP-a Kalinića javno nije prozvalo kao homoseksualca kojega je u njihove stranačke redove ubacila Udba.
Na službenoj stranačkoj internetskoj stranici u kolovozu 2013. u tekstu pod nazivom "Udar s lijeva na HČSP" objavljeno je da se Kalinić "još 2005. javno izjasnio kao homoseksualac i zbog toga bio brzopotezno isključen iz stranke", naklon čega nitko iz stranke s njim nije kontaktirao.
Nadalje, navodili su da mu je otac oficir JNA, koji je 1991. pobjegao u Beograd, ali i da ga je već 1994. "u redove antihrvatskih agenata" vrbovao "čuveni udbaš" "s kojim je i živio jedno vrijeme u istospolnoj zajednici u njegovoj vili" u Zagorju. Navodili su i da su mu "homo-udbaške veze" pomogle u njegovoj pjesničkoj karijeri.
Ipak, i zagrebački Županijski, ali i Vrhovni sud prihvatili su Kalinićevu obranu pred sudom u kojoj je teretio Miljka i samog sebe.
Miljak se nakon prvostupanjske presude žalio da mu Kalinić nije htio odgovoriti na brojna pitanja tijekom iznošenja obrane, međutim Vrhovni sud je utvrdio da mu nije odgovorio jedino je li u istom trenutku bio član HČSP-a i udruge Iskorak. Vrhovni je sud zauzeo stav da to pitanje nije ni bitno za kazneni postupak dok su svi ostali provedeni dokazi potvrdili Kalinićevu obranu.