Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju promijenila se zakonska regulativa o fondovima. Nekad su na tržištu bili otvoreni i zatvoreni fondovi, a danas su tu UCITS, posebni, zatvoreni, alternativni fondovi.
Pojam ‘alternativni fond’ mogao bi pobuditi sumnju, pogotovo ima li se na umu strahovit gubitak imovine fondova 2009. kad je imovina s 33 milijarde kuna pala ispod deset milijardi. Međutim, fondovska se industrija konsolidirala, počeli su se osnivati novi fondovi.
– Imovina fondova uglavnom stagnira na 15 milijardi kuna već nekoliko godina. Stalno svjedočimo zatvaranju i/ili spajanju nekih starih fondova i otvaranju novih u nišama za koje društva smatraju da postoji interes ulagača. Međutim, izvan tog uobičajenog procesa ne očekujemo poseban tempo na tržištu. Podsjetimo, na domaćem je tržištu stotinjak otvorenih fondova i dvadeset alternativnih koji pokrivaju mnogo imovinskih klasa i tržišta, tj. geografskih cjelina. Aktualna ponuda fondova i proizvoda primjerena je, usklađena s dosadašnjim sklonostima ulagača – kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.
Strategije ulaganja
Fondovski menadžeri objašnjavaju da treba napraviti razliku između alternativnih fondova i UCITS-a, fondova s alternativnim (posebnim) strategijama. Alternativni fondovi ne podliježu pravilima fondova UCITS, postavljenima na razini fondovskog tržišta Europske unije, što im omogućava alternativne i nestandardne metode ulaganja.
– Takve vrste ulaganja donose i manju zaštitu investitorima, zbog čega je većina alternativnih fondova u Hrvatskoj s privatnom ponudom, odnosno u njih ulažu uglavnom kvalificirani ulagači. Za razliku od njih fondovi UCITS s alternativnim strategijama posebni su ondovi koji podliježu UCITS-ovoj regulativi (zbog čega osiguravaju veću zaštitu ulagača, nap. a.), ali ne mogu se svrstati u standardne ladice prema tradicionalnoj podjeli fondova (dionički, mješoviti, obveznički, novčani, nap. a.). Ti fondovi koriste se posebnim strategijama pri ulaganju, ali i dalje podliježu UCITS-ovim pravilima – objašnjava Vladimir Perić, portfeljski menadžer RBA Investa.
Pitanje potražnje
Kad se iščitava statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), osim otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (fondovi UCITS) postoje osnovni i posebni alternativni fondovi s privatnom ponudom, alternativni fondovi rizičnoga kapitala s privatnom ponudom, fondovi za gospodarsku suradnju, otvoreni alternativni investicijski fondovi s javnom ponudom, zatvoreni alternativni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine te investicijski fondovi osnovani posebnim zakonom (kao što je Umirovljenički fond).
– U Hrvatskoj još nemamo ‘hedge’-fondove, koji se mogu razlikovati prema strategijama koje primjenjuju, kao što su ‘long/ short’, ‘global macro’, podcijenjeni vrijednosni papiri (distressed securities), relativna vrijednost (relative value) i konvertibilna arbitraža (convertible arbitrage). Zbog današnje dostupnosti informacija i mogućnosti sudjelovanja na svim relevantnim financijskim tržištima ne bih rekao da postoji vrsta alternativnih fondova koja ne bi bila izvediva ili koja bi bila znanstvena fantastika čak i na hrvatskom financijskom tržištu. Sve je pitanje potražnje za takvim sadržajima – kaže Vladimir Perić.
Veći bi fokus, upozorava Perić, trebao biti na financijskoj izobrazbi građana koji bi trebali svladati osnovne financijske pojmove i pravila ulaganja prije nego što se počnu baviti alternativnim vrstama ulaganja koja zvuče atraktivno.