Istraživanje tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj, koje je provela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), pokazalo je da nakon liberalizacije tržišta nisu postojali pokazatelji koji ukazuju na značajne promjene marži trgovaca, koje u strukturi maloprodajne cijene iznose 5 do 10 posto, dok primarni utjecaj na njihovo formiranje imaju nabavna cijena goriva, trošarine i porezi. Cilj istraživanja, kako navode iz Agencije, bio je utvrditi relevantne činjenice o načinu i mehanizmima određivanja maloprodajnih cijena goriva u razdoblju od godine dana nakon liberalizacije tržišta (veljača 2014. - veljača 2015.).
Propisana formula za izračun najviše cijene naftnih derivata ukinuta je 20. veljače 2014., čime su stvoreni uvjeti za slobodno određivanje cijena na svakoj benzinskoj postaji i češće promjene cijena naftnih derivata. Iako zakonski postoji mogućnost dnevne promjene cijena, korekcija cijena naftnih derivata i dalje u pravilu slijedi u određenim vremenskim intervalima (najčešće jednom tjedno i to utorkom). Uz to, prestala je obveza trgovaca na malo naftnim derivatima da na svojim mrežnim stranicama javno objavljuju cijene derivata, odnosno motornih goriva, navode iz Agencije..
AZTN je proveo anketu putem upitnika kojim je, među ostalim, bilo obuhvaćeno pet poduzetnika koji na hrvatsko tržište stavljaju više od 90 posto svih goriva – INA, Petrol, Lukoil Croatia, Tifon i Crodux Derivati Dva. Prema prikupljenim podacima, u 2014. je na hrvatsko tržište u promet stavljeno ukupno 2,5 milijardi tona tekućeg naftnog goriva, a od toga pet najznačajnijih poduzetnika u segmentu maloprodaje bilježe prodaju od 2 milijarde tona.
Prihodi od trgovine na malo motornim gorivima su bili stabilni, uz zabilježen trend blagog rasta u odnosu na 2013. te uz istovremeni manji pad količine prodanih motornih goriva. Riječ je o nastavku trenda koji je započeo u 2009. godini u kojem najveći pad prodanih količina i u maloprodaji i u veleprodaji bilježe loživo i plinsko ulje te motorni benzini. Za razliku od tih proizvoda, dizelska goriva i u maloprodaji i u veleprodaji imaju trend izraženijeg rasta, navode iz Agencije.
U 2014. je značajno porastao i uvoz motornih goriva, pri čemu dizelska goriva bilježe dvostruki rast, a jednako značajan porast bilježi i uvoz motornih benzina i UNP-a. Prema podacima iz istraživanja, na području Hrvatske je u 2014. bilo nešto manje od 900 benzinskih postaja.
Analiza strukture maloprodajne cijene motornih goriva pokazala je kako se ona sastoji od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine). Nabavna cijena ima udjel od 30 do 35 posto, posebni porez oko 40 posto, dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. Iz Agencije naglašavaju kako PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koju sami trgovci ne mogu utjecati.
Jedini element cijene koji određuju sami trgovci i koji nije predmet definiranih ulaznih varijabli predstavlja marža. Ona u cijeni litre goriva sudjeluje s najmanjim udjelom, svega pet do 10 posto. AZTN je u istraživanju proveo detaljnu usporednu analizu marži koje su poduzetnici zaračunavali u cijenama naftnih derivata u razdoblju godinu dana nakon liberalizacije, s visinom marže koja je bila propisana u razdoblju prije liberalizacije. Naime, marža se po litri naftnog derivata prije liberalizacije kretala u iznosima od 60 lipa do 76 lipa, da bi neposredno prije ukidanja propisanog iznosa marže iznosila 66 lipa. Istraživanje je pokazalo kako su se iznosi marže koje su poduzetnici zaračunavali po litri goriva u razdoblju od godine dana nakon liberalizacije tržišta kretali u granicama vrijednosti koje su bile administrativno propisane prije liberalizacije. Istodobno, marže poduzetnika se međusobno razlikuju.
U godinu dana cijene benzina pale do 1 kune po litri
Agencija je provela i analizu maloprodajnih cijena motornih goriva u razdoblju veljača 2014. do veljača 2015. koja je pokazala kako maloprodajne cijene goriva između različitih poduzetnika u jednakim vremenskim razdobljima, bilježe određene razlike u cijenama. Razlike nisu značajne i u skladu su s utvrđenim činjenicama o strukturi maloprodajne cijene goriva. Upravo različite marže pojedinih trgovaca odražavaju i različite maloprodajne cijene goriva, navode iz Agencije.
U promatranom jednogodišnjem razdoblju zabilježen je pad maloprodajnih cijena i to za relativno značajan iznos (za otprilike 0,80 kuna do 1 kune po litri). No, riječ je primarno o utjecaju kretanja inputa - nabavne cijene goriva i promjene tečaja američkog dolara. Budući da se u trgovini u pravilu koriste ti usporedivi elementi, promjena maloprodajnih cijena je ovisna o promjeni tih elemenata, kažu u Agenciji.
Istraživanje je pokazalo i kako se u Hrvatskoj bilježi fenomen asimetrije u brzini promjene cijena kao i u drugim zemljama. Riječ je o tzv. "rakete i perje" fenomenu u kojem maloprodajne cijene goriva rastu brže kad rastu cijena inputa nego što cijene goriva padaju kada padaju cijene inputa. Takva cjenovna asimetrija ne mora ukazivati na dogovore među poduzetnicima, no takva mogućnost se ne isključuje ukoliko bi na to ukazivali čvrsti i nedvojbeni dokazi, ističu iz Agencije. Stoga će Agencija, kako navode, nastaviti aktivno pratiti stanje na tržištu prodaje motornih goriva u Hrvatskoj.