Ove godine bi prema saznanjima europskih obavještajaca teroristi mogli izvesti napade u više gradova odjednom diljem Europe uz pomoć džihadista koji se vraćaju u Europu s bojišta u Siriji.
Upozorava se da bi se mogao dogoditi europski 11. rujna kada uvježbani teroristi s lažnim putovnicama koji su se uspjeli provući usprkos pojačanim nadzorima izvedu napade. Prema turskim vlastima najavljeni napadi za Novu godinu u Turskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Francuskoj i Belgiji bili su spriječeni jer su 30. prosinca neki teroristi uhićeni, a upute za napade su otkrivene u računalu.
Na žalost policija nije bila tako djelotvorna u novogodišnjoj noći, primjerice, u Kolnu, Hamburgu, Frankfurtu, Stuttgartu, Zurichu, Helsinkiju i Salzburgu kada su po istom scenariju velike kupine muškaraca, u nekim slučajevima govori se o oko 1000 njih, spolno napastvovalo žene i pljačkalo. Do sada je u Kolnu i ostalim njemačkim gradovima podneseno skoro 600 pritužbi po kojima su sumnjivci nezakoniti imigranti i tražitelji azila. Oko 40 posto prijava iz Kolna odnosi se na spolno uznemiravanje. Radi se o napadačima Arapima i sjevernim Afrikancima koji su nasrtali na stotinu žena samo u Kolnu oko željezničkog kolodvora. Veliku ljutnju posebno je izazvalo kod mnogih Europljana i Nijemaca to što je policija pokušala sve zataškati iako je to bilo nemoguće s obzirom na velik broj napadaja i osoba koje su bile uključene. Zbog ljudskih prava neki očito moraju patiti, ali to za sada nisu počinitelji. Da bi se nešto poduzelo uvijek najprije netko mora nastradati, a oni koji upozoravaju na moguće probleme postaju većim neprijateljima sloboda i ljudskih prava od onih koji čine zlodjela.
Umjesto bombaških napada u novogodišnjoj noći u europskim gradovima na što su svi bili spremni, dogodio se tako drugačiji vid terora jer su, čini se, izvedeni dogovoreni napadi na žene. Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je šokirana i rekla je da će Njemačka razmisliti o deportaciji onih koji nisu spremni poštivati njemačke zakone. Što bi se još trebalo dogoditi da europske zemlje odlučnije počnu braniti svoje stanovnike?
Nažalost crna kronika se nastavlja i u Hrvatskoj u nevjerojatnom nizu nesreća i tužnih sudbina koje su počele nedjelju prije kada su braća Leon (11) i Josip (8) Vavra izgubili život nakon pada u hladni ribnjak. Skoro je nastradala i njihova majka koja je skočila u ledenu vodu da ih spasi. Potom se nakon udara automobilom u zaštitnu ogradu kod Trilja muškarac (48) bacio u kanjon Cetine misleći da je u nesreći skrivio smrt supruge (42), 33-godišnja Dubrovčanka je teško ozlijedila nožem nevjenčanog supruga (42) pri pokušaju ubojstva, jučer je poginula djevojčica (15) u prometnoj nesreći na autocesti A1 blizu Otočca, a četvero članova njene obitelji, od čega dvoje djece, je ozlijeđeno. Za starijom gospođom iz Zagreba jučer je pokrenuta potraga zbog sumnje da je nestala u Savi, dok se strava nad stravama (iako je stravično sve nabrojano) odigrala u zagrebačkom naselju Špansko. U psihičkom rastrojstvu i pod utjecajem alkohola bojnik Hrvatske vojske Željko Košta (50) ubio je suprugu Sanju (31) i četverogodišnju kći Anđelu, ozlijedio supruginu baku Ankicu Radman (85) te se bacio sa zgrade. Susjed koji je jedini pokušao pomoći, plačući je pozvao policiju, posvjedočivši također da je policajcima trebalo dosta da dođu te da su bili nespremni. Tjedan iz najcrnjeg pakla.
Od siječnje do kraja studenoga prošle godine hrvatski robni izvoz dosegao je 80,55 milijardi kuna što je 11,7 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Uvoz je, pak, iznosio 128,95 milijardi kuna povećavši se za 6,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, čime je nastavljen brži rast izvoza od uvoza. Deficit u robnoj razmjeni je 1,38 posto manji nego u 11 mjeseci 2014. g. U zemlje Europske unije Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 53,08 milijardi kuna, a uvezla 100,11 milijardi. Radi se o povećanju izvoza od 15,4 posto i uvoza 9,18 posto. Dobra vijest je i da će prihodi od turizma biti veći od osam milijardi eura jer je Hrvatsku prošle godine posjetilo 14,1 milijun turista što je 8,3 posto više nego 2014. g. Ostvareno je 78,5 milijuna noćenja koji su tako porasli 6,8 posto.
Ipak, krajem studenoga imalo smo 43.769 blokiranih poslovnih subjekata s 25,45 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje koje su zapošljavale 30.384 osobe i 324.350 građana uz 36,33 milijarde kuna duga. Prema godini prije broj blokiranih građana je porastao za 1,06 posto, a dugovanja za čak 20,5 posto ili 6,2 milijarde kuna. U istom razdoblju blokiranih poslovnih subjekata je bilo 8.310 ili 16 posto manje te im je smanjen dug za 4,4 milijarde kuna ili 14,8 posto.