Privatni sektor podnio je kroz gubitke radnih mjesta najveći teret krize, a red je sad i na javnom sektoru da preuzme dio tog tereta, kao i na Vladi da preuzme odgovornost i donosi odluke, kazao je Radimir Čačić na sinoćnjoj tribini svoje Narodne stranke - reformista u Karlovcu.
Iako odluku o otpisu dugova najsiromašnijima smatra dobrom, Čačić drži da ima daleko težih i dalekosežnijih od nje. Kao primjer bitnih odluka koje nisu donesene naveo je uvođenje kriterija mjerljivosti i mogućnosti gubitka radnog mjesta ako se ne obavi svoj posao kako treba u javnoj upravi, pravosuđu ili u državnim tvrtkama. Dok se jedna Vlada konačno ne odvaži donijeti i takvu odluku, društvo će, drži Čačić, i dalje propadati, bez obzira što će istovremeno možda BDP početi rasti.
Vrlo jasno mjerilo kapaciteta Vlade je priljev sredstava iz EU fondova. Drugog izlaza, kaže Čačić, mi u Hrvatskoj nemamo, a Vlada je tu zakazala. Okvirno bismo trebali, kaže Čačić, godišnje povući barem dvije milijarde eura tih sredstava, a sada smo na četvrtini toga. Za razliku od politike na nacionalnoj razini koja je zakazala, Čačić kaže da nije bilo mogućnosti da se provjeri ni sposobnost lokalne politike na tom planu.
- Međutim, to sada više nije istina, jer je država potpisala odluku kojom će se do svibnja ove godine jedinice lokalne samouprave imati priliku pokazati koliku su one sposobne privući europski novac. Gotovo sam siguran da će ti rezultati biti još gori nego na nacionalnoj razini. Čest alibi za neizlazak na natječaje za EU fondove bio je da se od općina i gradova traži 15 do 40 posto udjela u tim projektima, što oni nemaju. A to nije istina i to po dvije osnove. Prvo, jedinice lokalne samouprave s manje od 10 tisuća stanovnika imaju 100-postotno financiranje preko EU fonda za ruralni razvoj. Drugo, prihvaćen je prijedlog Reformista da se formira poseban fond za garancije da će Vlada pratiti projekte koje općine ili županije dobiju u EU natječajima. Naš prijedlog bio je 400 milijuna u tom fondu, a Vlada je osigurala 140 milijuna kuna. Bit ću iskreno zadovoljan ako naša lokalna uprava napravi toliko projekata da potroši i tih 140 milijuna kuna garancija, kazao je Čačić.
Na pitanje što očekuje od plana iskorištenja plina i nafte na Jadranu, Čačić smatra da je već i samo istraživanje poticajno za gospodarske aktivnosti. Činjenica je da Italija ima 20 puta više bušotina nego Hrvatska u istome moru, pa argumente zelenih smatra neosnovanima, uz ogradu da se u slučaju eksploatacije zaista moraju provoditi sve najstrože mjere sigurnosti i zaštite okoliša. Eksploataciju Čačić vidi kao znajačan doprinos hrvatskom gospodarstvu, ali smatra očekivati efekte kao u slučaju Norveškog plinskog ekonomskog čuda drži zabludom.
Na pitanje očekuje li on ipak gradnju Plomina C, Čačić kaže da je jasno da je Plomin C nužno dugotrajno rješenje balansa elektroenergetskog sustava i bilance, i velikim promašajem ove Vlasti smatra to što Plomin C, kao investicija od preko milijardu eura, već nije u realizaciji. Pri tome se u ekološkoj komponenti, dodaje Čačić, uporno zaboravlja reći da će završetkom Plomina C stupanj onečišćenja zraka na tom području biti, zahvaljujući primjeni najsuvremenijih standarda, biti upola manji nego sada.