Problem vježbeničkih poslova, odnosno sve raširenije iskorištavanje jeftinog ili besplatnog rada mladih koji na tržište rada ulaze kroz status vježbenika našlo se i na repertoaru Europske komisije danas. Povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Laszlo Andor predstavio je preporuku Komisije za uspostavljanje Kvalitativnog okvira za vježbeničku praksu.
Prema Okviru države članice trebale bi osigurati da poslodavci jasno moraju unaprijed dati do znanja radi li se o plaćenoj ili neplaćenoj praksi, kao i druge okolnosti poput edukativne svrhe prakse i načina nadzora vježbenika. Državama članicama preporuča se pored toga i da osiguraju poštivanje europskih pravila o radnom vremenu i odmoru, kao i trajanje prakse ne duže od šest mjeseci što bi sve moralo biti jasno definirano pisanim ugovorom poslodavca i vježbenika prije početka prakse.
Ovaj, doduše, vrlo blag potez u obliku preporuke i poziva vladama država članica dio je šire borbe Komisije s rastućom i zabrinjavajućom razinom nezaposlenosti mladih do 25 godina starosti u EU koja je dosegnula 5,7 milijuna ljudi. Kvalitetnije definiranje vježbeničke prakse olakšalo bi njihov ulazak na tržište rada, no pritom se mora voditi računa o sve širem trendu iskorištavanja statusa vježbenika za besramno eksploatiranje mladih i neiskusnih debitanata na tržištu rada. Prema podacima Komisije svaka treća praksa nije u skladu s načelnim standardima i svrhom koju bi trebala ispunjavati.
Vježbenička praksa jedno je od središnjih mjesta programa Garancija za mlade u sklopu kojeg države članice moraju omogućiti mladima kvalitetnu ponudu posla, vježbeničku praksu, šegrtovanje ili nastavak edukacije unutar četiri mjesec od napuštanja formalnog školovanja ili početka nezaposlenosti.