Stambene štedionice treba nastaviti poticati kao i do sada, rezultat je ovotjednog Fight Cluba. S čak 93 posto “za” čitatelji našeg portala odlučili su se podržati tezu u kojoj se zagovara teza da država treba nastaviti poticati stambenu štednju kao i do sada.
A to znači, na 5.000 kuna koje bi pojedini štediša uplatio godišnje, od države bi dobio 500 kuna poticaja. Riječ je dakle o maksimalnim godišnjim iznosima.
Lani je Vlada na prijedlog Ministarstva financija ukupnula te poticaje za ovu godinu, a prema novom Nacrtu prijedloga Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, poticaja neće biti ni iduće godine. Ministarstvo, naime, predlaže da se nastavi ovogodišnja politika i u 2015. Zaustavi isplata najviše 500 kuna po štediši.
To naravno nije razveselilo stambene štedionice. Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice u ovotjednom Fight Clubu svoj stav obrazložio je time što bi eventualno ukidanje poticaja na stambena štednju značilo bi i potpuno ukidanje fiksne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj s obzirom da trenutno jedino stambene štedionica odobravaju stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom za cijelo vrijeme otplate.
“Time bi se za državni proračun napravilo zapravo puno više štete nego je ušteda od eventualnog ukidanja poticaja koji se isplaćuju građanima (poticaji za 2013. godinu će iznositi nešto više od 100 milijuna kuna) koji i pune taj isti proračun, a što je vrlo precizno i kvantificirano u studiji Instituta za javne financije koju je tijekom prošle godine naručilo Ministarstvo financija, a koja je jasno dokazala i potvrdila da su stambene štedionica u godinama svoga poslovanja više nego dvostruko preplatile iznos poticaja koji su iz proračuna isplaćeni građanima, a posebno je taj odnos izražen u zadnjih 3-4 godine kada su poticaji iznosili prvo 15%, pa potom 10% godišnje. Od 2011. Godine do danas odnos isplaćenih poticaja i fiskalnih učinaka je 1:2 što znači da 100 mio. kuna poticaja građanima u proračun izravno vraća 200 mio. kuna poreznih i drugih prihoda, odnosno 100 mio. kuna poticaja građanima stvara prosječno 280 mio. kuna dodane vrijednosti u cijelom hrvatskom gospodarstvu. Već iz ovoga je jasno da teze Ministarstva o neuspješnosti sustava ne stoji”, objasnio je Ostojić.
S druge strane Fight Cluba našao se Ljubo Jurčić, professor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je protiv dosadašnjeg načina poticanja stabmene štednje.
“Protiv sam korištenja stambene štednje u nestambene svrhe. Dosadašnji model, kojim je država davala 10 posto od ukupno uplaćenog iznosa, a riječ je o najviše 5.000 kuna godišnje, nije bio održiv jer se nije koristilo za kupnju ili adaptaciju stana. Mora se naći drugačiji način poticanja stambene štednje u odnosu na dosadašnji, jer je cilj stambene štednje rješavanje stambenog pitanja pojedinca i/ili podizanje kvalitete stanovanja. Vrlo često se događalo da bi pojedinac štedio pet ili deset godina, a onda po isteku štednje uzeo novac, s pripadajućim poticajima i kamatom i nije ga koristio u stambene svrhe. Dosadašnji model zapravo je bilo poticanje štednje bez riječi “stambena”. Izigravao se sustav. Ako se ide razvijati sustav stambene štednje i da se koristi u stambene svrhe, on se definitivno mora drugačije postaviti”, smatra Jurčić.
Na njegovu stranu stalo je svega tri posto čitatelja, no riječ je o njih 123. Dakle, Ostojićeva teza premoćno je obranjena s 1720 glasova.
Najbolji komentar na ovotjedni Fight Club dao je naš redoviti čitatelj skitam7:
“Kakvo frapantno povećanje broja glasača u Lideru! Što se tiče teme, mislim da je ovaj put Jurčić u pravu. Tim više što u RH ima puno neiskorištenog stambenog prostora koji će kad se uvede porez na nekretnine, biti ponuđen na tržište, bilo u obliku najma ili prodaje.”.
U novom Fight clubu možete glasovati o tome hoće li BDP padati i u predstojećoj 2015. godini.