Izgradnja plutajućeg terminala za ukapljeni plin (LNG) u Hrvatskoj imala bi utjecaj na smanjenje cijena energenata i za domaćinstva i za gospodarstvo, rekla je u petak u Dubrovniku hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
U izjavi za medije u sklopu drugog sastanka Skupine na visokoj razini država članica EU iz Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC), predsjednica je istaknula kako je hrvatski geopolitički položaj dobar, kao i infrastruktura koju treba nadograditi i priključiti na druge energetske tijekove. Naglasila je kako danas u istočnoj Europi postoje sigurnosne ugroze koje mogu ne samo podignuti cijenu energenata nego i zaustaviti njihov dotok.
- Iznimno je bitno ubrzati suradnju na području energetike, svi smo mi ovisni o izvorima energije koji dolaze od negdje drugdje, a posebno danas kada u istočnoj Europi postoje takve sigurnosne ugroze koje mogu ne samo podignuti cijenu energenata nego i zaustaviti njihov dotok. Iznimno je bitno govoriti o raznim izvorima energije. Naš geopolitički položaj je dobar imamo dobru infrastrukturu koju treba nadograditi i koju treba priključiti na druge energetske tijekove. Tu posebno mislim na jadransko-jonski plinovod za kojeg držim kako treba doista ubrzati rokove izgradnje, ali i razmisliti o alternativnim načinima, primjerice plutajući LNG terminal, rekla je Grabar-Kitarović.
Na novinarski upit je li plutajući LNG terminal realan, predsjednica je odgovorila kako je to mogućnost koju treba razmotriti.
- Ja nisam stručnjak za LNG terminale, ali nedavno sam razgovarala s litvanskom predsjednicom. Tamo je izgrađen plutajući terminal, i oni su to napravili jako brzo i nemaju nikakvih ekoloških problema. Što je najbolje, na gradnji tog terminala je bilo 30 posto ljudi hrvatskog državljanstva. Mi čak imamo i ljude koji bi to mogli napraviti, a imamo i zainteresirane investitore. To bi utjecalo na smanjenje cijena energenata i za domaćinstva i za industriju.
Tijekom sastanka ministri će potpisati Memorandum o suglasnosti o zajedničkom pristupu suočavanju s izazovima diversifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava, kao i Akcijski plan koji je sastavni dio Memoranduma. Svrha Memoranduma o suglasnosti je ubrzati dinamiku provedbe najvažnijih energetskih projekata kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe o povezivanju plinskih sustava.
Sastanak u Dubrovniku održava se na poziv potpredsjednika Europske komisije za energetsku uniju Maroša Šefčoviča, povjerenika Europske komisije za klimatsku politiku i energetiku Miguela Ariasa Canetea i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka ispred Vlade Republike Hrvatske.
Sastanak je okupio ministre energetike država članica Europske unije (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije i Slovačke) kao i ministre energetike iz zemalja Jugoistočne Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).