Iz HOK-a su zatražili odgodu primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom za sve obveznike fiskalizacije do 1. srpnja 2013. kako bi bilo dovoljno vremena za prilagodbu, a upozorila je i na visoke troškove uvođenja fiskalnih blagajni i održavanja, kao i na visoke kazne.
Hrvatski je sabor 23. studenoga usvojio Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a njime su definirani i datumi stupanja na snagu za pojedine kategorije - od 1. siječnja 2013. za velike i srednje poduzetnike te obveznike iz djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane; od 1. travnja za djelatnosti trgovine na veliko i malo te slobodnih zanimanja; od 1. srpnja za sve obveznike fiskalizacije. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec izražava zabrinutost što će obrtnici imati visoke troškove uvođenja fiskalnih blagajni, neizbježne izvanredne troškove nadogradnje i kasnijih popravaka uređaja i softvera, pod prijetnjom prekršajnih kazni do 500.000 kuna. U nekim je zemljama u troškovima uvođenja fiskalnih blagajni participirala država, a HOK se zalaže se za takav model te poziva Ministarstvo financija i Poreznu upravu na razumijevanje prilikom početnih nadzora kod primjene Zakona. ---Više edukacije, a manje represije pravi je put koji će dati rezultate, jer su obrtnici na svim razinama, a ne samo u turizmu i ugostiteljstvu, zainteresirani za dostizanje visoke kvalitete i konkurentnosti u poslovanju-, smatraju u HOK-u.
Također, HOK se protivi se načinu na koji su propisani kriteriji za uvrštavanje poslovnih prostora na Popis poslovnih prostora koji će biti predmet prodaje.
Zamjerka se odnosi na članak 2. stavak 2. Nacrta prijedloga Uredbe o kupoprodaji poslovnoga prostora u vlasništvu RH, kojim je predviđeno da Agencija za upravljanje državnom imovinom na Popis poslovnih prostora prvenstveno uvrštava poslovne prostore čije je održavanje neracionalno i sa stajališta Republike Hrvatske gospodarski neopravdano.
HOK smatra da ovakvo restriktivno diskrecijsko pravo, koje Uredba daje Agenciji u smislu odabira prostora namijenjenih prodaji, dovodi u pitanje svrhu i smisao samog Zakona.
Naime, Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora donesen je kao poticajna gospodarska mjera kako bi se sadašnjim zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu RH, koji su u dugoročnom zakupu tih prostora i koji kontinuirano posluju u tim prostorima te uredno podmiruju zakupninu i sva javna davanja proizašla iz njihovog poslovanja, omogućila kupnja tih prostora kao dodatni motiv za nastavak rada u prostoru. Također, jedan od bitnih razloga donošenja Zakona je i privatizacija poslovnih prostora u vlasništvu RH u kojima obrtnici i mali poduzetnici godinama obavljaju svoju djelatnost.
Međutim, prema ovakvim krajnje restriktivnim i demotivirajućim kriterijima Uredba je u direktnoj koliziji sa svrhom i namjerom Zakona, smatraju u HOK-i.
Da bi se izbjegla kolizija, te da bi se ispunila svrha Zakona, HOK predlaže da se od prodaje izuzmu samo oni prostori od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (prostori koji su nužni za obavljanje poslova državne uprave, zdravstva, odgoja i obrazovanja, kulture i sl.).
HOK predlaže da se članak 2., stavak 2. Nacrta Uredbe izmjeni na način da glasi:‘Popis poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske koji će biti predmetom prodaje sastavlja Agencija i na taj popis prvenstveno uvrštava poslovne prostore za koje Republika Hrvatska nema poseban interes (prostori koji su nužni za obavljanje poslova državne uprave, zdravstva, odgoja i obrazovanja, kulture i sl.), kao i one koji su u suvlasništvu države‘.
Očitovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kupoprodaji poslovnoga prostora u vlasništvu RH upućeno je Ministarstvu pravosuđa te svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru.