Hrvatska je u posljednje tri godine ograničeno profitirala od dinamičnog rasta njemačke vanjske trgovine, istaknuo je nedavno izabran novi predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Dino Dogan.
Prisutni konsenzus na najvišoj političkoj razini nije se na žalost pretvorio u poticaje i ubrzavanje konkretnih projekata, ali bi se to moglo primijeniti s ulaskom Hrvatske u EU te s obzirom na zainteresiranost tvrtki-članova Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore za pokretanje novog investicijskog ciklusa u Hrvatskoj čemu bi rado pridonijele, ističe u razgovoru za Hinu nedavno izabran novi predsjednik Uprave te Komore Dino Dogan.Naglašavajući da je Njemačka drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske (iza Italije) te na trećem mjestu po stranim ulaganjima (iza Austrije i Nizozemske), Dogan napominje da uvijek ima prostora za poboljšanje na čemu je Komora od osnivanja 2003. do sada u okviru svojih mogućnosti dosta radila, a u idućem razdoblju planira i intenzivnije raditi na poticanju njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa.
Ocjenjujući te odnose dobrim, Dogan očekuje da bi se mogli i produbiti s obzirom da će Hrvatska i njene tvrtke postati zanimljivije njemačkim srednjim poduzećima nakon ulaska Hrvatske u EU jer će to uz ukidanje carinskih granica donijeti i smanjenje transakcijskih troškova.
Još predstoji, kako kaže, da se donesu važne strukturalne odluke u Hrvatskoj koje će potaknuti gospodarski razvoj, a očekuje se i da će daljnje pripreme u okviru pristupa EU pridonijeti daljem pojednostavljenju i boljoj razumljivosti upravnih postupaka u Hrvatskoj.
Njemački partneri zasigurno mogu pomoći u svladavanju strukturnih poteškoća hrvatskog gospodarstva, kao i u privlačenju sredstava iz fondova EU-a, a dodaje i da njemačka poduzeća trenutno pokazuju veliko zanimanje za područje obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti, što bi se moglo proširiti i na srednje i dugoročne projekte iz energetske, željezničke, lučke i cestovne gradnje te opskrbe vodom, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda te logistike.
Do sada su najveće njemačke investicije u Hrvatskoj bile u trgovini na veliko i malo, telekomunikacijama i energetici, a dijelom i u prehrambenoj industriji, preradi metala i kože te u medijima.
Očekuje se i veće zanimanja njemačkih ulagača za hrvatski turizam koji nudi i dodatne prilike za ulaganja, poput onih u sanaciju turističkih objekata, u ekološke tehnike grijanja i hlađenja, povećanja energetske učinkovitosti pri gradnji ili obnovi i drugo u čemu njemačke tvrtke imaju znatnog iskustva.
U svemu tome može pomoći Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komore, posebno u poticanju suradnje srednje velikih poduzeća iz obje zemlje s obzirom da su i u njemačkom gospodarstvu nositelji rasta takva poduzeća, ističe Dogan dodajući i da je za rad Komore jako važan i gospodarsko-politički dijalog s hrvatskim institucijama.
Dogan (iz Hrvatskog Telekoma-HT) je za predsjednika Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore izabran na njenoj redovnoj godišnjoj skupštini 8. studenog, a uz njega su izabrani i novi članovi uprave Komore koja ima više od 300 članova iz njemačkih i hrvatskih poslovnih krugova.
Ta je Komora dio svjetske mreže njemačkih vanjskotrgovinskih komora u kojoj je 120 ureda u 80 zemalja u svijetu, a podržava ju Njemačko savezno ministarstvo za gospodarstvo i tehnologiju.