Vlastiti stan ili kuću u Hrvatskoj ima 92 posto kućanstava, što je svrstava na treće mjesto među članicama Europske unije, podaci su iz publikacije ‘Aktualnosti na tržištu nekretnina‘, tvrtke Zagreb nekretnine (ZANE).
Tako velik udio vlasništva nad nekretninama karakterističan je za manje razvijene i siromašnije članice EU-a, dok razvijenije i bogatije zemlje poput Njemačke imaju znatno niži udio vlasništva.
Razlog tomu stručnjaci ZANE-a vide u prevladavajućem stajalištu prema kojem je ulaganje u nekretnine najsigurniji oblik ulaganja odnosno štednje budući da drugi oblici ulaganja u manje razvijenim zemljama često nisu dostupni ili su visokorizični.
Najveći broj hrvatskih građana stanuje u samostojećoj kući, 72 posto po čemu smo vodeća članica Europske unije, a 22 posto stanovnika živi u stanovima.
Prosječna veličina stanova u Hrvatskoj je 74,4 četvorna metra. Prevladavaju dvosobni stanovi koji zajedno s jednosobnima čine 45,5 posto nastanjenog fonda.
Premda je znatan udio trosobnih (27,9 posto) i četverosobnih stanova (18,9 ), najveći je problem hrvatskih kućanstava upravo manjak prostora uključivo i nedovoljan broj soba, kažu u ZANE-u.
Prema istraživanju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPD) Kvaliteta života u Hrvatskoj - regionalne nejednakosti, najmanji broj vlasnika stanova ili kuća bez hipoteke je u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Karlovačkoj županiji, a najveći u Krapinsko-zagorskoj županiji. U Primorsko-goranskoj županiji najveći je postotak kućanstava čiji članovi žive kao podstanari u socijalnim/gradskim stanovima.
Broj stanova za stalno stanovanje u Hrvatskoj (1.923.522) znatno premašuje broj kućanstava (1.535.635), a razlici velikim dijelom pridonosi stanje u Zagrebu.
To se, prema ocjeni stručnjaka ZANE-a, ne može potpuno povezati s porastom životnog standarda, s obzirom na to da dio stambenog fonda nije nastanjen to jest velik broj kupoprodaja ostvaren je zbog ulaganja građana u stanove s ciljem očuvanja vrijednosti imovine.
S druge strane, građevinskim zamahom početkom dvijetisućitih godina i lako dostupnim modelom financiranja kupnje nekretnina velik broj građana riješio je stambeno pitanje pa je upitno koliko je novih stanova uopće više potrebno i je li možda bolje koncentrirati se na poboljšanje kvalitete i prilagodbu postojećega stambenog fonda, pitaju se stručnjaci ZANE-a.