Hrvatska
StoryEditor

‘Hrvatski plinski sustav ima kapacitet i za TE Plomin‘

08. Svibanj 2013.

Imamo izgrađen plinski sustav velikih raspoloživosti plina za cijelu Hrvatsku i veći dio okruženja koji ima kapacitet i za Termoelektranu Plomin pa nije u redu da se u razmatranju TE Plomina ta činjenica zanemaruje, rekao je danas na početku 28. međunarodnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić.

Šunić je ujedno ocijenio da bi korištenje plina povećalo učinkovitost TE Plomin i cijelog plinskog sustava.

Istaknuo je kako je ‘za ne vjerovati s kakvim podacima čak i struka izlazi u javnost, primjerice da ugljen nema sumpora‘ upitavši ‘ima li logike da uvozimo prljavi energent, a istodobno sufinanciramo čistu energiju‘.

Šunić smatra da bi Plomin ipak trebao ići na plin te da se ‘odlučuje da ide na ugljen jer treba napraviti više studija‘

Ocijenio je da uvođenje ugljena u energetski miks Hrvatske nije nužno nakon povećanja količina obnovljivih energenata i dodatka korištenja hidropotencijala te da je, ako se ustraje na tom miksu, on ostvariv na osnovi gotovo vlastitih izvora - hidropotencijala, plina, klasičnih obnovljivih izvora, biljne i otpadne mase.

Šunić je istaknuo da je potrebno dovršiti termoenerganu u Sisku i rekonstrukcije rafinerija u Rijeci i Sisku, da nam je potrebna daljnja izgradnja plinskog sustava na osnovi interkonekcija, izgradnja vršnog, sezonskog i strateškog skladišta te LNG terminala.

Smatra da treba oporezovati korištenje goriva sa sumporom jer da bez toga subvencije obnovljivih energenata nemaju smisla, da treba uskladiti cijene energenata na tržnoj osnovi i u plinskom energetskom lancu.

Potrebno je organizacijsko i financijsko osnaženje distributera plina radi sigurne i održive opskrbe, kazao je Šunić dodavši kako je potrebno izraditi model tarifnog sustava i za razne vremenske koncesije i omogućiti povrat uloženog kapitala za domaće i strane ulagače.

Napomenuo je kako je domaći plinski sustav gotovo završen te da se potrošnja ne povećava zbog kašnjenja projekata kao što su termoelektrane i rafinerije, da se ne povećava ni široka potrošnja u Istri, Primorju i Dalmaciji zbog recesije i neprikladnog tarifnog sustava.

Boris Makšijan iz Ministarstva gospodarstva kazao je da će do kraja godine biti završeni zakoni iz područja energetike - o tržištu toplinske energije, obnovljivim izvorima i energeteskoj učinkovitosti, te da će se nastaviti aktivnosti na razvijanju energetskog sektora na tržni način.

Davorka Tancer iz tvrtke Prirodni plin (INA Grupa) navela je da se potrošnja plina u Europi smanjila te da je domaća potrošnja od 2007. smanjena za 7 posto, od toga za 10 posto kod velikih potrošača, a za 5 posto u kućanstvima. Dodala je da će INA i dalje doprinositi ostvarenju LNG projekta.

Marin Zovko iz Plinacroa istaknuo je da je ove godine izgrađeno još 100 kilometara plinovoda te da je pokrivenost Hrvatske sada 95 posto, ali da to ne prati rast potrošnje plina pa da od koncesionara očekuje da plin dovedu do potrošača.

Nataša Vujec iz Crodux plina među ostalim je navela da je ta tvrtka u 2012. počela s opskrbom prirodnim plinom te da ga je do sada prodala oko 100 milijuna prostornih metara. Najavila je projekte termoelektrane na plin u Slavonskom Brodu i pomorskog terminala za ukapljeni naftni plin.

Na 28. susretu stručnjaka za plin, koji se u Opatiji održava do 10. svibnja, sudjeluje oko 500 stručnjaka iz 20 zemalja.

23. studeni 2024 02:08