Ministar financija Slavko Linić prenaglo je zaključio da zbog pada kreditnog rejtinga 2013. nije godina za zaduživanje na međunarodnim tržištima, budući da su uvjeti trenutno mnogo povoljniji nego što je to slučaj bio lani, zaključak je domaćih analitičara s kojima smo razgovarali.
- Izjava ministra financija nema osnove u kretanjima na vanjskim financijskim tržištima. Ponuda dužničkog kapitala nije smanjena niti je promijenjena cijena zaduživanja u odnosu na razdoblje prije pada rejtinga - ističe Zrinke Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisenbank Austria.
Međutim, napominje kako povoljni uvjeti za izdanje obveznica na vanjskom tržištu ne moraju biti trajni, pa eventualna odgoda izdanja može državu dovesti u situaciju da ima potrebu za zaduživanjem ili refinanciranjem dospjelih dugova u razdoblju kada na vanjskim financijskim tržištima mogu prevladavati nepovoljniji uvjeti. Posljedica bi u tom slučaju bilo zaduživanje države na vanjskim tržištima po višim cijenama ili pojačano zaduživanje na domaćem tržištu, čiji je financijski sektor već sada relativno visoko izložen prema državnom dugu.
- 2013 je po mnogo čemu bolja godina za izlazak na međunarodna tržišta nego što je to bila prošla godina. Naime za razliku od većeg dijela 2012 kada je globalni sentiment bio dosta negativan(europska dužnička kriza,usporavanje rasta u Kini....) u ovu godinu ulazimo sa boljih pozicija. Podaci iz Kine sugeriraju da se ekonomija ponovo ubrzava , situacija u Eurozonije ipak nešto bolja nego u 2012 jer su ipak donešene neke političke odluke koje idu u prilog razrješenju dužničke krize u Europi. Ne treba zaboraviti niti da je izbjegnuta kriza zbog ‘fiskalne litice‘ u USA. Svi ovi događaji su na svoj način doprinijeli da je globalni sentimentu ovom trenutku puno bolji nego što je to bio prije par mjeseci. U takvoj situaciji lakše je izaći na tržišta kapitala i platiti manju premiji rizika nego što je to bilo na početku i sredinom 2012. Rušenje kreditnog rejtinga dovelo je do inicijalnog rasta prinosa na hrvatske obveznice ali je sada situacija čak i povoljnija nego prije rušenja kreditnog rejtinga – kaže Žarko Buzuk iz OTP Investa.
Napominje kako je petogodišnji CDS za Hrvatsku trenutačno na 232 baznih bodova, a nakon rušenja kreditnog rejtinga je iznos bio porastao na 274 baznih bodova što je još uvijek dosta manje nego tijekom 2012 kada je CDS bio između 350-500 baznih bodova.
- Ovi tržišni indikatori sugeriraju da bi kamata na zaduženje u ovom trenutku čak bila niža nego početkom proljeća prošle godine kada je bilo zadnje zaduživanje države - kaže Buzuk.
Što se tiče zaduživanja na domaćem tržištu, napominje da bi prinos svakako bio nešto veći, ali da ne bi bilo dobro izvršiti kompletno zaduživanje doma jer bi država svojim potrebama za svježim novcem istisnula privatni sektor kojem bi ostalo manje novca za kreditiranje.- A svi smo svjedoci činjenice da su privatne investicije neophodne za rast hrvatske ekonomije - zaključuje Buzuk.
Iz PBZ-a ističu kako pad kreditnog rejtinga Hrvatske nije imao neki veći utjecaja u prinos obveznica, odnosno nije bilo značajnog cjenovnog pomaka. Iako je negativan pomak zamijećen, na međunarodnom tržištu nije došlo do značajnijih poremećaja kod hrvatskih obveznica, gotovo svih dospijeća.Trenutno prinos na dolarsku HR obveznicu koja dospijeva u ožujku 2021. iznosi oko 4,3 posto, ako se prisjetimo na izdanju u ožujku 2011. prinos je bio 6,529 posto. Trenutni prinos na HR obveznicu koja je denominirana u EUR, a dospijeva u srpnju 2022. izdana na hrvatskom tržištu u srpnju 2011. iznosi oko 4,746 posto. Također, prilikom izdanja ove obveznice u srpnju 2011. prinos je iznosio 6,532 posto.- Ako se Vlada RH odluči zaduživati na stranim ili domaćem tržištu, vjerujemo da bi traženi prinos mogao biti na sadašnjim tržišnim razinama, ukoliko ne dođe do značajnijih poremećaja – ističe Silvana Milić iz PBZ-a.
U ovom trenutku teško je govoriti o cijeni zaduženja, koje će biti određena modalitetom, valutom i ročnošću, ali trenutna tržišna situacija sugerira mogućnost zaduženja do razine od 5 posto, odnosno znatno povoljnije nego u proteklom periodu, prognozirali su nam iz Erstea.