Budući da prijedlog Pravilnika za provedbu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji smatra pogubnim po hrvatsku drvnu industriju, energetski sektor i gospodarstvo, ekspertni tim Hrvatskog drvnog klastera predvođen Marijanom Kavranom pripremio je prijedlog izmjena spornog Pravilnika.
S njime su upoznali zamjenika ministra poljoprivrede Tugomira Majdaka na sjednici održanoj tijekom izložbe „Drvni svijet“ u sklopu Bjelovarskog sajma u Gudovcu.
Govoreći o spornom Pravilniku, čije je stupanje na snagu 13. siječnja osujećeno, Ivić Pašalić kao član Crobioma kazao je da je taj Pravilnik bio kreiran po interesima „investicijskih špekulanata“. Njihova ideja je, kaže Pašalić, preprodaja projekata za koje su namještenim ugovorima s HERA-om i HROTE-om stjecali statuse povlaštenih proizvođača energije i premije poticane proizvodnje struje. S Hrvatskim šumama su, dodaje, isti po načelu „tko prvi njemu djevojka“ sklapali ugovore o kupnji drvne sječke i tako oduzeli kvote drvnoj industriji sa stvarnom učinkovitošću. Zato HDK traži reviziju kvota za kogeneracijska postrojenja koja imaju učinkovitost samo ako se uz električnu energiju čitavu godinu koristi i toplina. Špekulanti, kaže Pašalić, nisu riješili plasman topline, nemaju obveznu učinkovitost, pa su htjeli izmjenama Pravilnika kupiti vrijeme dok ne pronađu kupca za te projekte.
Od 300 tisuća tona peleta koje proizvede 12 hrvatskih tvornica, kazao je Raoul Cvečić Bole, predsjednik Crobioma, gotovo 90 posto smo prisiljeni izvesti, a Hrvatska koristi znatno skuplje i ekološki neprihvaljito lož ulje i mazut. Klaster predlaže da se javnim natječajima za gradnju, rekonstrukciju i opremanje javnih objekata isključe fosilni energenti, a umjesto njih odredi uporaba obnovljivih izvora energije, s preporukom uporabe drvne sječke i peleta.
Pašalić je dodao da je za zdrav razum uvredljiva činjenica da se gotovo sve dalmatinske škole, vrtići, pa i javne ustanove poput NP Plitvičkih jezera griju na lož ulje! Čak i bez ekološke komponente, peleti umjesto lož ulja donose uštedu od barem od 30 posto, a k tome otvaraju nova radna mjesta i dohodovnost domaćoj drvnoj industriji.