Ideju o kanalu Dunav – Sava, staru dvjesto godina, ponovno je pokrenula vlada Ive Sanadera i, prema tadašnjim procjenama, investicija bi vrijedila milijardu kuna. Sagradio bi se u četiri faze 61 kilometar kanala od Vukovara do Slavonskoga Šamca i imao bi višenamjensku funkciju, prometnu i za navodnjavanje.
Njime bi se povezali plovni putovi Save, Drave i Dunava i skratio put od zapadne Europe do Jadrana za 400 kilometara, a od istočne Europe za 85 kilometara. Stvorila bi se riječno-željeznička veza do luke u Rijeci duga 560 kilometara. Ovi podaci govore o tome da taj projekt ima međunarodno značenje.Kanalom bi se mogao ubrzati i projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina, koji se prilično sporo provodi od 2005. otkad je usvojen Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (NAPNAV). Procijenjena je i prosječna cijena ulaganja u projekte navodnjavanja od 9100 eura po hektaru, što znači da bi ukupna vrijednost projekta navodnjavanja 500 tisuća hektara bila 4,5 milijardi eura, što je golem novac.Riječ je o poljoprivrednoj površini koja ima ‘vrlo visoku i visoku mogućnost navodnjavanja’, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Ukupno je u deset godina uloženo milijardu kuna u navodnjavanje, no u Hrvatskoj se obrađuje više od milijun hektara zemlje, a trenutačno se navodnjava 13 tisuća hektara, što je mizernih jedan posto. Plan do sada nije uspio jer je umjesto 35 tisuća hektara do kraja 2010. realizirano 18 tisuća i potrošeno 587 milijuna kuna, što znači da je plan od 65 tisuća hektara do 2020. teško ostvarljiv.Ipak, u Ministarstvu poljoprivrede optimističniji su jer se sada mogu upotrebljavati sredstva iz fondova EU i vjeruju da će taj cilj do 2020. biti ispunjen. NAPNAV-om je procijenjeno da će navodnjavanje 65 tisuća hektara stajati 4,4 milijarde kuna, od čega tri milijarde kuna iz državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave za dovod vode do poljoprivrednih površina, a 1,4 milijarde kuna trebat će uložiti krajnji korisnici u opremu za navodnjavanje na parceli.Hoće li stoga osim fondova EU projekt navodnjavanja ubrzati i gradnja spomenutoga kanala? Poljoprivredni konzultant Darko Znaor kaže da nemamo mnogo informacija da bi se moglo nešto više reći o tome, no misli da je riječ o ‘vrlo, vrlo važnom pitanju’. Iako se od svih projekata koje je najavila koalicija Most – Domovinska koalicija ovaj čini najkorisnijim jer će povezati hrvatsko gospodarstvo s Europom i omogućiti navodnjavanje, Znaor kaže da se mora odgovoriti i na neka ključna pitanja. Primjerice, možda je ipak isplativije graditi kvalitetnu željezničku mrežu, no još su važniji vrlo ozbiljni ekološki utjecaji, o kojima je svojedobno pisao i Lider. Primjerice, koliko će kanal i projekt navodnjavanja sniziti razinu podzemnih voda u Slavoniji? Ekološki aktivisti energično su protiv gradnje kanala jer će, tvrde, isušiti šume i zaslaniti poljoprivredno tlo, pogotovo u bazenu Spačva – Bosut. Kako kaže Znaor, riječ je o vrlo važnom području koje znatan dio Hrvatske, ali i Beograd, brani od poplava.Sve su to pitanja na koja se mora odgovoriti prije negoli se krene u taj projekt. Iako ga je ponovno aktivirala Sanaderova vlada, nitko se ozbiljnije nije pozabavio tim pitanjima.
Cijelu temu u kojoj analiziramo prednosti i nedostatke najvećih investicija koje najavljuje nova vlada možete pročitati u novom broju Lidera.