Hrvatska će se zauzimati da se u osnovnu mrežu europskih koridora, koji će imati prioritet u financiranju iz europskih fondova, uključe željeznički pravci Vb - Rijeka-Zagreb-Botovo, pravac na koridoru X od Bregane do granice sa Srbijom te pravac Xa - Zagreb-Krapina-Graz, izjavio je danas u Bruxellesu hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić.
Tako bi luka Rijeka i grad Zagreb postali dominantni logistički cargo centri u novoj prometnoj karti Europe, rekao je ministar Hajdaš-Dončić koji u Bruxellesu sudjeluje na konferenciji na kojoj se raspravlja o izmjenama uredbe o europskoj prometnoj mreži i o financiranju europske prometne mreže. U interesu Hrvatske također je i uključivanje u osnovnu mrežu i koridora na rijeci Dunav i njegovim pritokama. Također pokušavamo da na Jadransko-jonskom pravcu dio autoceste od Bosiljeva do Ploča, te dalje od Ploča do granice s Crnom Gorom uključimo u prvo vrijeme bar u sveouhvatnu mrežu, a kasnije i u osnovnu mrežu, rekao je. U razvoju Europske prometne mreže (TEN-T) razlikuje se sveoubhvatna mreža i osnovna mreža. Sveouhvatna mreža uključuje svu postojeću i planiranu infrastrukturu, a cilj njezina dovršetka je 2050. Osnovna mreža uključuje samo strateški najvažnije dijelove sveobvatne mreže i ima rok dovršetka do kraja 2030. Ukupno na teritoriju Europske unije definirano je 10 koridora osnovne mreže, od kojih se Hrvatska može uključiti na tri - Mediteranski, Baltičko-jadranski i koridor Strasbourg-Dunav.