Zahvaljujući Garanciji za mlade u Hrvatskoj se svakoga tjedna otvara 500 novih radnih mjesta, čulo se danas na istoimenoj tribini održanoj u Hrvatskoj obrtničkoj komori u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Premda je Garancija u funkciji od siječnja, obrtnici su tu mjeru aktivne politike zapošljavanja ipak najslabije prepoznali i najmanje je koriste od svih gospodarskih grana, stoga je i ova tribina bila namijenjena njima. No, nije problem u mjeri, tvrde obrtnici koji su ministru Mirandu Mrsiću skrenuli pozornost na njihov najveći problem pri zapošljavanju mladih – oni nakon školovanja za obrtnička zanimanja gotovo da nemaju ni znanja ni vještina potrebne za moderno tržište rada.
„Neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta rada je problem s kojim ćemo se svakako morati pozabaviti u idućem mandatu“, pozitivan je Mrsić dodavši kako se već sad raspravlja o reformama strukovnog obrazovanja. Srednje strukovne škole bi, naznačio je ministar, trebale trajati po tri godine, sa po četiri dana majstorske prakse i jedan dan školske teorije. Praksa bi se mladima čak i plaćala iz Europskog socijalnog fonda, sve s ciljem rasterećivanja obrtnika u ulozi mentora mladima koji tek ulaze na tržište rada.
„Mi smo dužni mladom čovjeku kroz Garanciju za mlade kroz godinu dana nakon izlaska iz redovitog školovanja ponuditi vježbeništvo ili pripravništvo, naukovanje ili pak nastavak školovanja, no mjera je uspjela tek kad se mladi čovjek zaposli na neodređeno vrijeme“, rekao je Mrsić istaknuvši kako se kroz mjere Garancije dosad na neodređeno zaposlilo čak 30.000 mladih. Naime, svaki poslodavac koji zaposli osobu mlađu od 30 godina ima pravo na fiskalnu olakšicu od 17,2 posto odnosno ne plaća bruto 2 doprinose na plaću i to u razdoblju od pet godina i odjeci te mjere već su, smatra ministar, vidljivi.
U programima stručnog osposobljavanja sudjelovalo je oko 70.000 mladih, rečeno je na tribini, a sve je veći i interes mladih za potpore samozapošljavanja. Od svih korisnika, njih čak 40 posto su mladi do 30 godina, a kako je kazao Mrsić oni na tržištu i opstaju duže od starijih korisnika.
„Tek ćemo se suočiti sa izazovom kako dugotrajno nezaposlene mlade s teško zapošljivim profilima privoliti na javne radove, ali i na nastavak obrazovanja. Posebno bih istaknuo maturante gimnazija koji s tom srednjom školom ustvari nemaju nikakva zvanje i nisu zanimljivi tržištu rada“, kazao je Mrsić i naglasio kako se u četiri godine proračun za poticanje zapošljavanja mladih povećao sa 500 milijuna kuna, na čak 1,5 milijardi kuna što će se mahom financirati iz Fondova EU i Europskog socijalnog fonda.
Osim mladih, ministar se osvrnuo i na starije i to posebno na starije radnike čije su tvrtke otišle stečaj do dvoje godine prije ispunjenja uvjeta za njihovo prijevremeno umirovljenje. Zbog svih njih ići će se u izmjene Zakona o doprinosima, kako bi im se omogućilo umirovljenje bez penalizacije obzirom da su bez posla ostali mimo svoje volje.