Povodom prvih 100 dana Vlade, pitanja o načinu i modelu rada u Banskim dvorima poslali smo i čelnom čovjeku Raiffeisen Banke, Michaelu Goergu Mülleru. Evo što je odgovorio.
- Kakvim ocjenjujete prvih 100 dana Vlade? Pozitivno, negativno? Zašto?
U Hrvatskoj je povijesno naglašen problem prijenosa vlasti. Nakon što dojučerašnja oporba preuzme vlast, nastupa razdoblje u kojem se mijenja kadrovska struktura u ministarstvima, državnim agencijama i javnim poduzećima, ali se ne unapređuju procesi, organizacija i učinkovitost tih institucija. Prilikom promjene vlasti, na mjesto iskusnih organizatora poslova u javnom sektoru dolaze većinom ljudi s nižom razinom operativnih znanja i vještina. Njima je potrebno razdoblje uhodavanja u novu okolinu, preuzimanje poslova i ovladavanje podsustavima za koje su preuzeli odgovornost. Dok god se ne formira profesionalna i stabilna državna administracija, koja može provesti promjenu politika bez kadrovskih potresa, problemi adaptacije u prijenosu vlasti će se ponavljati. Nakon izbora uslijedili su dugotrajni politički pregovori. Zbog toga su skraćeni rokovi za pripremu i donošenje značajnih dokumenata i odluka. U takvim okolnostima, Vlada je bila koncentrirana na izvršenje obveza u zadanim rokovima usporedno sa uhodavanjem novih dužnosnika, a za strukturne promjene u politikama nedostajalo je i vremena i kapaciteta.
- Što mislite da je Vlada u tih 100 dana trebala napraviti, a nije?
Pod pritiskom javnosti, novi ministri u Vladi moraju pokazati inicijativu. Budući da u početnom razdoblju još nisu ovladali procesima u svojim resorima, uglavnom nastavljaju provedbu politika prethodne Vlade, uz manje korekcije u prioritetima i u dinamici provedbe. Kapaciteti Vlade bili su usredotočeni na pripremu Proračuna za 2016. godinu te na izradu reformskih dokumenata u okviru Europskoga semestra. To su tehnički zahtjevni dokumenti koji ne ostavljaju prostor za improvizacije ali ni za uvođenje novih politika iz programa stranaka na vlasti. Reformski kapacitet Vlade sužavaju razlike u ciljevima među koalicijskim partnerima. U početnom razdoblju vladanja partneri prvo moraju uskladiti ciljeve, potom analizirati realnost tih ciljeva, a tek onda dogovoriti mjere za postizanje usuglašenih ciljeva. Objektivne teškoće u koalicijskim vladama ne mogu biti opravdanje za kašnjenje s odlukama. Izostala je promjena u propisima koji određuju prava i obveze jedinica lokalne uprave i samouprave, s ciljem ukidanja neodrživih općina i gradova, te smanjivanja ovlasti lokalnih jedinica koje negativno djeluju na poslovnu klimu. Također, izostalo je snažnije obračunavanje s interesnim skupinama koje otežavaju poslovanje i ograničavaju funkcionalnost tržišta. Odmah na početku mandata Vlada je trebala poslati snažnu poruku da se od pitanja preraspodjele okreće na pitanja konkurentnosti i jačanja proizvodnje.
- Što mislite da je krivo napravila?
Vlada je donijela mali broj odluka, pa problem ne nalazimo u pogrešnim nego u nedostatku odluka. Očekivali smo brže ukidanje ili smanjivanje parafiskalnih nameta, novi korak u smanjivanju poreznog opterećenja rada te prvi paket konkretnih mjera gospodarske politike usmjerenih na poboljšanje uvjeta poslovanja poduzetnika.
- Što je dobro napravila?
Vlada je otvorila raspravu o potencijalnim štetama koje prijete iz arbitražnih postupaka poduzetnika protiv države, a plod su krivih političkih odluka u prošlosti. Ukoliko postignu konsenzus političkih snaga za nagodbe umanjila bi se financijska šteta za javne financije, a ujedno bi se osnažila investicijska klima nužna za ubrzanje rasta i povećanje zaposlenosti.
- Što očekujete u idućih 100 dana?
Očekujemo predstavljanje strateškoga dokumenta sa smjernicama za javne financije u 2017. godini. U tom dokumentu trebali bi vidjeti programe i mjere za trajno smanjivanje rashoda proračuna. Očekujemo i terminski plan provedbe strukturnih mjera kao i ciljeve koji se nastoje postići.