Dvadeset godina na čelu HBOR-a bilo je zatišje, a onda su se u manje od godinu dana, istodobno s idejama da ulogu te banke treba radikalno promijeniti (ili barem osuvremeniti – teza koju je uporno gurao poduzetni ministar Gordan Maras), na vrhu dogodile dvije smjene: samo devet mjeseci nakon dugovječnog Antona Kovačeva otišao je i Vladimir Kristijan.
Nadzorni odbor HBOR-a na Vladin je prijedlog predsjednikom Uprave HBOR-a imenovao Dušana Tomaševića, dotadašnjeg predsjednika Uprave Fina gotovinskih servisa, a petogodišnji mu je mandat počeo teći od 23. ožujka. U tročlanoj Upravi osim njega još su Martina Jus i Goran Filipić.
Točke spoticanja
Iako su od početka Kristijanova ustoličenja kružile priče da su aktivnosti te banke drastično pale (a navodno su ‘pale’ zbog njegova komercijalnog pogleda na odobravanje razvojnih kredita – logično, jer je stigao iz komercijalne Erste banke), u izjavi Jutarnjem listu pojasnio je da razlozi odlaska leže u ‘različitim pogledima na ukupnu poslovnu politiku i strategiju daljnjeg razvoja i djelovanja HBOR-a’.
Što su bile glavne točke spoticanja između njega i države kao vlasnika? Kod koncepcije budućeg razvoja to su, među ostalim, bili kriteriji kreditiranja i pristup financiranju tvrtki u restrukturiranju. Njegov se koncept, pojasnio je, temeljio na ‘bankabilnosti’ poslovanja i mogućnostima uredne naplate kredita. Naravno da razvojni koncept bankarstva u sebi nosi i određenu dozu fleksibilnosti i mekše kreditne politike kao i znatno veću fleksibilnost nego u poslovnim bankama, zbog čega je odbacio tvrdnje o vlastitoj konzervativnosti. I to konkretnim podacima, prema kojima je u prvih šest mjeseci prošle godine (prije nego što je stigao u HBOR) odbijeno 37 zahtjeva za kreditiranje ukupno teških 148 milijuna kuna, a u drugoj polovici godine (HBOR je preuzeo 1. Lipnja) odbijeno je 18 zahtjeva ukupne vrijednosti 114 milijuna kuna.
Tvrdi da ne stoje ni tvrdnje o odbijanju zahtjeva za financiranje iz fondova EU. U prvih šest mjeseci 2014. odbijeno je 8,8 posto takvih zahtjeva, u drugih šest mjeseci 6,9 posto, opet manje u njegovu mandatu. Koliko su igre na čelu, ako su, promijenile stanje stvari u najvažnijem poslu – kreditiranju realnog sektora zapelog u trajnoj recesiji? Zasad nisu. Uostalom i bivši predsjednik Uprave misli da bi se HBOR trebao aktivnije uključiti u financiranje izvoza i restrukturiranje tvrtki u funkciji novih investicija te u financiranje obrtnoga kapitala (izravno ili u podjeli rizika s poslovnim bankama).
U prva dva mjeseca ove godine HBOR je odobrio ukupno 711 milijuna kuna plasmana (doduše, u to su uključene i prolongirane otplate starih kredita), a lani je u istom razdoblju odobreno 470 milijuna kuna. Ili, ako se računaju ‘pročišćeni’, samo novoodobreni krediti, u prva dva mjeseca odobreno je 569 milijuna kuna, a lani u istom razdoblju 208 milijuna kuna novih kredita.
Lepeza proizvoda
U međuvremenu neki su stari programi redefinirani, uvedeni su i neki novi, pa je trenutačno poduzetnicima na raspolaganju prilična lepeza raznih proizvoda (ovom prilikom nećemo o proceduri odobravanja, tim više što svaki kredit na kraju završi na ‘šalteru’ komercijalne banke).
Konkretno, HBOR je uveo nove mjere i programe namijenjene jačanju potpore gospodarstvenicima, kojima je, poručuju, istaknuta ključna uloga banke u jačanju konkurentnosti gospodarstva – s naglaskom na financiranje izvoza, proizvodnju, malo i srednje poduzetništvo, posebno u dostupnosti financiranja, te aktivniji pristup u financiranju projekata kandidata za sredstva fondova EU.
– S ciljem povećanja brzine i dostupnosti povoljnih sredstava gospodarstvenicima HBOR je uspostavio suradnju s leasing-kućama. Taj oblik suradnje posebno je pogodan klijentima koji kandidiraju za sufinanciranje sredstvima poljoprivrednih i ribarskih fondova za nabavu opreme i mehanizacije. HBOR je također uveo mogućnost odobrenja kredita za obrtna sredstva malim i srednjim poduzetnicima koji su uspješno završili postupak predstečajne nagodbe kako bi se omogućio oporavak njihovog poslovanja i očuvanje radnih mjesta. Društva čiji se zahtjevi za kredit razmatraju mogu biti ona kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrile reprogramiranje obveza, koja su počela operativno restrukturiranje te koja su osigurala tržište za svoje proizvode ili usluge – poručili su iz banke.
Cilj je, kažu u HBOR-u, još aktivnija uloga u financiranju projekata kandidata za sredstva fondova EU. Sukladno tome, jedna je od strateških odrednica HBOR-a i podrška korisnicima fondova EU. Banka je stoga uvela nove programe kreditiranja namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije sredstava EU. Njima se kreditiraju projekti javnog i privatnog sektora te ruralnoga gospodarstva, ribarstva i vinske omotnice koji se sufinanciraju sredstvima EU i to na način da je odobrenim kreditom omogućeno financiranje kako prihvatljivih tako i neprihvatljivih izdataka po pojedinim natječajima, odnosno zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije. Krediti se odobravaju na rok do 15 godina s kamatnom stopom već od tri posto, koja se definira prema kreditnom rangu i ocjeni ponuđenih instrumenata osiguranja.
– Novost je u poslovanju i to da osim izvoznih činidbenih bankarskih garancija HBOR izdaje i garancije radi ugovaranja i realizacije projekata na domaćem tržištu, čime se želi potaknuti povećanje poslovne aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Posebno se to odnosi na izvođače radova i dobavljače opreme za projekte koji se financiraju sredstvima fondova EU te društava koja su uspješno dovršila postupak predstečajne nagodbe. Mikropoduzetnicima omogućeno je odobrenje kredita do 25 tisuća eura, za koji kao osiguranje u pravilu služi samo zadužnica i eventualno imovina koja se pribavlja iz sredstava kredita. Taj program kreditiranja mikropoduzetnika osmišljen je i provodi se u suradnji s Europskim investicijskom fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i inovacije (CIP Program) – instrument Garancije za mikrokredite za financiranje mikropoduzetnika (CIP garancija EIF-a) – pojasnili su u banci.
Produljeni dug i druge mjere
U svrhu jačanja sposobnosti malih i srednjih poduzetnika za realizaciju investicijskih projekata HBOR je uveo mogućnost kreditiranja prema modelu podređenog duga. Što je to? Prema tome modelu poduzetnici kredit počinju otplaćivati nakon što je otplaćen kredit poslovne banke. Cilj je te mjere kreditiranje projekata kod kojih su investitori suočeni s problemom nedostatnoga kapitala i instrumenata osiguranja za kredite.
S obzirom na trajnu potkapitaliziranost poduzeća (navučenih na nekad jeftine kredite), to bi s vremenom mogao postati jedan od traženijih proizvoda. HBOR je produljio i trajanje privremene mjere sniženja kamatne stope za jedan postotni bod za nove investicije, smanjio je kamate za izvoznike početnike kao i kredit kupcu, omogućio je dulji rok otplate i počeka u pojedinim programima za veće investicije.
– S ciljem poticanja banaka na kreditiranje gospodarstvenika povećane su marže poslovnim bankama, a da pritom nisu promijenjene kamatne stope za krajnje korisnike, a nastavljeno je odobravanje sredstava prema modelu podjele rizika s bankama. Za male izvoznike i izvoznike početnike uvedena je nova polica osiguranja izvoznih potraživanja, čiji je cilj pomoći i najmanjim izvoznicima da počnu izvoziti i nađu nove kupce, a da pritom imaju osiguranu naplatu svojih potraživanja – zaključili su u banci.
I taj respektabilan popis proizvoda i usluga dokazuje staru stvar – problem s kreditima nije na strani ponude nego na strani potražnje. Dijelom je i u strukturi: još uvijek nema jagme za investicijskim kreditima, traži se kuna više isključivo za tekuću likvidnost.