Hrvatska
StoryEditor

Nužni revizija ugovora za obnovljive izvore, repozicioniranje Hrvatskih šuma i strategija

13. Listopad 2016.

‘Izgradimo smeđu magistralu’ bio je naziv konferencije koja je održana prvog dana Ambiente, 43. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće i industrije na Zagrebačkom velesajmu.

Konferencija je bila podijeljena na tri panel rasprave, a u prvoj se dosta žučno raspravljalo o malim kvotama koje su kogeneracije na biomasu dobile za prodaju električne energije iz tog obnovljivog izvora. Svi sudionici panela bili su jedinstvenog stave da bi kvote trebale biti veće i da trenutno drvnoprerađivačka industrija ima pravo (kvotu) na prodaju 13,2 megavata električne energije iz biomase. Kako je pomalo ljutito rekao predsjednik HGK-ovog Udruženja drvnoprerađivačkog sektora Ivić Pašalić, nedopustivo da vjetroelektrane dobiju kvotu od 750 megavata.

- Vjetroelektrane imaju vrlo mali broj zaposlenih, I to onih koji isporučuju fakture. Osim toga, to nisu hrvatski proizvodi, dakle nije stvorena nova vrijednost, dok je u našem sektoru sveukupno zaposleno 50 tisuća ljudi, uključujući i Hrvatske šume – rekao je Pašalić.

Željko Lovrak iz Pelet projekta nadovezao se na Pašalićeve riječi rekavši kako u ovom sektoru, za razliku od vjetroelektrana, na svaki proizvedeni megavat zaposli se novih 20 ljudi. Predsjednik Uprave Spačve Dario Puljiz rekao je da poticanje drvnoprerađivačkog sektora može imati veliki utjecaj na regionalni razvoj i demografsku obnovu Hrvatske. Dodao je da je žalosno što se velika količina toplote gubi zato što je iz kogeneracija ne mogu pretvoriti u električnu energiju.

- Mi praktično grijemo zrak – rekao je Puljiz.

Vrdoljak je kriv?

Tijekom rasprave nekoliko je puta prozvan bivši HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak za kojeg se reklo da je najveći krivac za takvo stanje jer je mijenjao Pravilnik o dodjeli kvota i Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, prilagođavajući ga drugim djelatnostima. A upravo je drvnoprerađivačka djelatnost, rekli su sudionici, ta koja ima najveći potencijal u resursima. Tako je Lovrak iz Pelet projekta rekao da je godišnji hrvatski potencijal biomase za električnu energiju 3,75 milijuna kubnih metara, dok je godišnji prirast šuma u Hrvatskoj 10,5 milijuna kubnih metara. On vidi priliku za iskorištenjem ovog resursa te je pozvao buduću Vladu i Ministarstvo poljoprivrede da se revidiraju svi dosadašnji projekti.

Kad su u pitanju zakonska regulativa i ostali normativni akti, Vedrana Pulić s Energetskog institute Hrvoje Požar rekla je da je suradnja s hrvatskom vladom loša i da Institut bolje surađuje sa zemljama iz naše regije, kao i nekim afričkim zemljama, čime su prisutnima na indirektan način sudionici panela sugerirali da su sporni pravilnik te tarifni sustav napisani na ‘jedan vrlo čudan način’, kako se izrazio Pašalić, bez konzultiranja sa strukom. Osim toga, rečeno je da mnogi koji su dobili kvote nisu nakon određenog roka ispunili sve uvjete koje su prihvatili prilikom dobijanja prava na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, iako su Ministarstvu gospodarstva poslali ovjerene izjave da rade prema preuzetim obavezama. Inače je jedan od najvećih problema i taj, moglo se čuti, što nadzor nad radom tvrtki koje su dobile pravo proizvodnje struje nije učinkovit i moglo se iz njihovih riječi zaključiti kako je i to indikativan pokazatelj da su kvote dijeljene ‘na čudan način’.

Zaključak ovog panela je bio da se što prije revidiraju sve dodijeljene dozvole te da se drvoprerađivačkom sektoru dodijeli više prava za proizvodnju energije iz kogeneracije, jer ne samo da se na taj način pomaže jednom od najdinamičnijih sektora u Hrvatskoj, nego se njegovim razvojem postižu i drugi ciljevi, poput regionalnog razvoja i zaustavljanja iseljavanja stanovništva.

Tema drugog panela bila je također zanimljiva, no čini se sadržajno ipak siromašnija jer su se sudionici na momente udaljavali od osnovne ideje, a ta je da se strateškim mjerama nad sirovinskim osnovama poboljša učinkovitost korištenja sirovina.

Zabrana izvoza trupaca

Branko Liker s Agronomskog fakulteta rekao je da ne koristimo svrhovito resurse, u ovom slučaje šume koje nam je podarila priroda. Sudionici su često ponavljali da je potrebna državna strategija za šume, na što je još uvijek aktualni zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak odgovarao kao će novoj vladi to biti jedan od glavnih zadataka. Majdak je inače jedan od kandidata za ministra poljoprivrede, no na to pitanje samo je diplomatski odgovorio da će ‘mandatar Andrej Plenković sigurno odabrati najbolje ministre’.

Predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić upozorio je pak da niti jedna strategija neće pomoći ako se ne opredijelimo za proizvodnju više vrijednosti, odnosno za finalnu proizvodnju. On je još rekao da je tečajna politika takva kakva jeste, ali je također napomenuo da se loši učinci tečajne politike mogu nadomjestiti kamatnom i rabatnom politikom. Osim toga, što se tiče same prodaje, rekao je da je rješenje u direktnoj prodaji kupcima otvaranjem salona jer proizvođači previše ovise o velikim trgovačkim lancima. Jelčić je o ovome govorio na upit o mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih proizvođača namještaja u salonima.

I dok je u prvom panelu kao glavni krivac proglašen Vrdoljak, u ovom su poduzetnici rekli da bi trebali odlučiti što je važnije: da državna kompanija Hrvatske šume posluje sa što većom dobiti, ili da se razvija proizvodnja. Darko Motik, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, rekao je da ništa nije crno-bijelo, pa ni odnos između HŠ i tvrtki koje otkupljuju trupce.

- Problem je nastao onog momenta kada su HŠ postale d.o.o. I tada je po logici stvari svaki menadžment nastojao da posluje sa što većom dobiti – rekao je Motik.

Postavio se i problem izvoza trupaca koji treba ograničiti, prema mišljenju drvoprerađivača, na što su u tom trenutku iz publike reagirali izvoznici trupaca. No kao da se ništa nije dogodilo, rasprava se nastavila a Petar Milinković iz Hrvatskih šuma rekao je da se ne može govoriti o enormnom izvozu trupaca jer je riječ o samo jedan posto od ukupne količine.

Na ovom se panelu predstavio i Stjepan Vojnić ispred tvrtke Pervanovo koja je preuzela Tehnodrvo najavivši investiciju u proizvodnju troslojnog parketa.

Kao uzrok lošijem iskorištavanju resursa navedeni su neuređeno zakonodavstvo, precijenjena valuta, previsoka cijena kapitala i izostanak primjene znanja. Predlažu i da se redefinira uloga Hrvatskih šuma prema drvnoj industriji.

Rješenje, a ne problem

Na trećem panelu ‘Proizvodnja namještaja: Realnost ili zabluda?’ uvodničar Renato Radić, predsjednik Uprave Prima, kazao je da je proizvodnja namještaja, posebno onog višeg cjenovnog razreda, rješenje za domaću drvnu industriju jer zajedničko  EU tržište s 500 milijuna potrošača godišnje potroši na namještaj čak 100 milijardi eura.

Dodao je da je stoga nužno prepoznati potrebe  EU kupaca, bilo da se radi o internet prodaji, ali i brendiranju proizvoda, kao i iznalaženju inovativnih logističkih rješenja, koja su nužna  za transport koji i do 20 posto utječe na cijenu proizvoda. No tu je i porezna presija na osobni dohodak, kao i parafiskalni nameti koji su legalizirani reket za poduzetnike. Poseban je problem izvoznicima, rekao je,  monetarna politika koja je uništila domaću industriju te je industrijska strategija, stara samo dvije  godine, mrtvo slovo na papiru.

Marija Peaković iz Ministarstva gospodarstva kazala je da domaći turistički sektor premalo koristi  proizvode domaće industrije namještaja, ali da ima iznimaka, jer se pojavila hotelska kuća s investicijom od 500 milijuna eura u turistički kapacitet od pet zvjezdica, koja je uzela namještaj iz Slavonije.

Feđa Vukić sa fakulteta dizajna u Zagrebu, pak, drži da dizajn, koji je često puta u prošlosti bio kamen spoticanja, ne može sve riješiti kako bi se domaći namještaj bolje prodavao, posebno na EU tržištu koje danas ne prepoznaje hrvatsku industriju namještaja, a koja je ne tako davno bila poznata i priznata u svijetu. No, primjer stolica iz Hrvatske koje se u Njemačkoj za dnevni boravak prodaju po cijeni od 500 do 600 eura po komadu pokazuje da se može uspjeti i na prestižnom tržištu. Kako se moglo čuti, stol iz Ikee neusporediv je s onim od slavonskog hrasta proizveden od domaćeg proizvođača namještaja, iako su po obliku, i što nije nimalo zanemarivo, i po cijeni gotovo pa slični.

Konferenciju je zaključio Ivić Pašalić koji je rekao da je cilj ove konferencije, koju su poduprijele još i Hrvatske šume te HUP, bio pokušati dati odgovore na goruće probleme ovoga sektora. ‘Izgradimo smeđu magistralu’ trebao bi biti strateški cilj hrvatske vlade uz zelenu (ekologija) i plavu (more) magistralu. On je istaknuo da je ova Ambienta napokon ona prava jer se po prvi put predstavlja hrvatska drvna industrija u cjelini, od najjednostavnijih do najsloženijih proizvoda. Pozdravio je donošenje Nacrta strategije drvoprerađivačke industrije Ministarstva poljoprivrede, ali i apelirao na žurno donošenje Strategije i zakonskih rješenja kako bi ju bilo moguće implementirati. Upravo zbog važnosti te strategije u HGK su taj dokument nazvali ‘Smeđa magistrala’, što je predložio poznati hrvatski ekonomista Guste Santini.

- Želimo partnerski odnos sa državom. Mi im ne donosimo probleme već nudimo rješenja. Nova Vlada će svoj stav prema nama pokazati već samim nazivom resornog ministarstva, u koje će, nadam se, ubaciti i šumarstvo – rekao je Pašalić.

23. studeni 2024 02:20