Nove materijalne obveze za kućne solarne elektrane i produljiti razdoblje povrata investicija za nekoliko godina.
Predstojeće izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEVUK) uvest će nove materijalne obveze malim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, pokazalo je nedavno završeno javno savjetovanje povodom promjena koje će Vlada uskoro predložiti. Zabrinjavajuće je što bi, prema analizama stručnjaka, planirana reforma mogla produljiti razdoblje povrata investicija za nekoliko godina.
Među važnijim izmjenama je i nestajanje "netiranja" energije koji ekvivalentno mijenja proizvedenu i predanu energiju za onu preuzetu iz mreže i koji je privlačio investicije u male solare zbog mogućnosti kompenzacije troškova kroz virtualno skladištenje energije u mreži, bit će zamijenjen modelom u kojem će se plaćati naknada na svaki preuzeti kilovat. Taj model otvara nove mogućnosti, no nedostaju poticaji za sustave pohrane energije kojima bi se mogao dobro iskoristiti.
- Cilj novih izmjena je motivirati korisnike da aktivnije upravljaju svojim elektranama i povećaju svoj faktor samopotrošnje. Primjerice, ako smo dosada većinu potrošača koristili u noćnim satima, sada je poželjno da se to prebaci u potrošnju tokom dana, kada se energija i proizvodi. Dodatno, ovime se potiče ugradnja baterijskih spremnika koji omogućavaju skladištenje i korištenje energije u trenucima kada nema proizvodnje. U Sloveniji je primjerice moguće dobiti i do 40 posto sufinanciranja za nabavu i ugradnju baterijskih spremnika, a sličan trend je i u mnogim drugim državama EU. Ovim promjenama se otvara prostor za poslovne modele za dijeljenje energije što znači da će vlasnici elektrana moći dijeliti viškove proizvedene energije sa svojim susjedima čime se naglasak stavlja na kolektivnu samopotrošnju, a ne samo individualnu – rekao je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.
Iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) uočili su da bi novi model mogao potaknuti ulaganja malih proizvođača u baterijske spremnike, no isto su tako upozorili da se, unatoč njihovih dugogodišnjim prijedlozima, država još nije odlučila subvencionirati takve sustave.
- Uz to, uvodi se obračun u stvarnom vremenu – svakih 15 minuta. To znači da ako tijekom dana proizvodite višak električne energije (npr. dok ste na poslu) i ne trošite ju odmah, vi ju prodajete jeftino, a navečer kad se vratite kući i trošite električnu energiju iz mreže – plaćate ju skuplje – naveli su iz OIEH, uz žaljenje što su izostali poticaji za ulaganja u baterije.
Prema ocjeni Ivana Zokovića iz inicijative Pokret otoka, povrat investicije u kućne solarne elektrane mogao bi se produljiti za nekoliko godina. Previsoka naknada bi mogla smanjiti i općeniti interes građana za samoopskrbom električnom energijom, čime bi se usporila decentralizacija proizvodnje i razvoj energetskih zajednica s ciljem efikasnije potrošnje energije uz pomoć dijeljenja proizvedenog suviška.
Jedna od novosti je i formula kojom se penalizira porast viška proizvodnje.
- Predlagač ovu formulu opravdava željom da se spriječi preveliko dimenzioniranje solarnih sustava koji bi proizvodili puno više energije od vlastite potrošnje i time preopteretili mrežu. No, ovo se može smatrati i destimulacijom ulaganja u veće kapacitete obnovljivih izvora, što dugoročno može negativno utjecati na ukupnu energetsku tranziciju. Naime, umjesto da se potiču lokalna skladišta energije ili fleksibilni potrošači, ograničava se ekonomska isplativost dodatne proizvodnje – konstatirao je Zoković.
Udruženje OIEH skeptično je prema ovom rješenju, jer je ocijenilo da bi, uz ograničene i regulirane cijene električne energije kakve već postoje, interes građana za ulaganje u vlastitu proizvodnju mogao biti snažnije smanjen.
- U takvom kontekstu, bez tržišnih uvjeta, bez poticaja za pohranu energije i bez jasne dugoročne strategije, novi model zapravo demotivira građane i poduzetnike za ulaganja u sunčane elektrane. To ukazuje na širi problem – nedostatak koordinacije i strateškog pristupa u energetskoj politici. Zakoni se donose bez dovoljne analize učinaka i bez uključivanja struke, građana i tržišta u raspravu – naveli su iz OIEH.
Promjenama mjerodavnog zakona namjerava se i jasnije regulirati Zajednice obnovljivih izvora (ZOE), kako bi se pojasnila pravila za dijeljenje proizvedene energije među članovima zajednice. Zoković je ocijenio da će bitna biti da nova pravila ne budu birokratizirana te da ne favoriziraju određene kategorije proizvođača ili potrošača, dok je Kordić iz ZEZ-a pozdravio određene pomake, poput uspostave registra energetskih zajednica.
- To samo po sebi neće utjecati na pravedniju raspodjelu energije, jer i dalje nisu ispunjeni uvjeti za dijeljenje energije od strane operatora distribucijskog sustava. Ono što zakon ne ograničava je mogućnost ulaganja u zadružne elektrane čime članovi zajednice mogu ostvariti prinos na svoju investiciju, a dugoročno biti u mogućnosti i dijeliti proizvedenu energiju, u trenu kada dijeljenje bude moguće – kazao je Kordić, istaknuvši primjer zadruge ZEZ Sunce koja je upravo ovih dana realizirala najveći projekt zadružne solarne elektrane na gradskoj tržnici u Križevcima.