Sto dana prvo je prolazno vrijeme za ocjenu rada Vlade. No to je razdoblje potrošeno za kompletiranje ministarstava i usklađivanje između koalicijskih partnera i nestranačkog premijera. Zato se prave mjere tek očekuju – između nadanja u suvisli ekonomski program i strepnje od nastavljanja ministarskog soliranja. Ako se Vlada prije ne raspadne
Razočaranje. Na samo jednu riječ mogao bi se svesti dojam koji su stekli poduzetnici o prvih 100 dana nove vlade i utjecaju njezinog (ne)činjenja na svoje poslovanje. I poruku: pokrenite se u pravom smjeru. Većina ne gaji optimističan osvrt (čast pojedincima) pa kažu ‘nemamo što ocijeniti‘. Neki su ljutiti, neki još uvijek blagonakloni, a neki, kao vlasnik Tim Kabela Ivan Topčić, ‘ ne znaju što da misle‘. – Očekivao sam od ove vlade velike promjene i okretanje dosadašnjeg smjera. I Vlada i premijer izabrani su na drugačiji način od dosadašnjih i to mi ulijevalo nadu. U odnosu na politiku, pojavili se neki novi ljudi. Sve je to govorilo, ‘evo nam šanse za oporavak‘. No razočaran sam – govori Topčić.
Slično se može čuti i od drugih. Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spinvalisa, kaže da je očekivao mnogo veći angažman u prvih 100 dana. Posebice u smislu jasnog određivanja industrijske, regionalne i tehnološke politike, s jasnim strategijama i rokovima za njihovu provedbu. Iako svakoj vladi treba vrijeme za prilagodbu, i to svi prihvaćaju, komentiraju da predugo traje. No i, kako primjećuje vlasnik Munje Ivan Miloloža, da su se događale stvari koje nisu djelo prilagodbe, već nesnalaženja ili čak nerazumne blokade unutar Vlade, odnosno koalicije koja je čini.
– Kao da su oporba jedni drugima, a ne partneri. Nijedna tvrtka nije mogla osjetiti promjene jer se nisu ni dogodile – jasan je Miloloža.
Ništa za ocijeniti
– Ocjenu ne mogu dati jer teško imam što ocijeniti – kaže i poduzetnik i investitor Saša Cvetojević.
I njegov je dojam da se previše vremena troši na unutarnje usklađivanje i da nema većih poteza koji bi pozitivnije utjecali na poslovanje.
– Najlošije je nečinjenje. Prošla vlada ostavila je mnogo neriješenih stvari. Problem s produljenjem dozvole strancima, što šteti svim poslodavcima koji ih zapošljavaju, te nedonošenje okvira za poreznu stimulaciju troškova R&D-a, koji doslovno koči najpropulzivniji dio industrije, problemi su koje hitno treba riješiti – poručuje Cvetojević.
Dobre su najave, nastavlja, smanjenja birokratizacije ukidanjem pečata i omogućavanjem inspektorima da budu partneri poduzetnicima, a ne krvnici. No kaže da se čekaju konkretna rješenja, za koja misli da neće doći ni brzo ni jednostavno.
Prepoznaju probleme
Nešto optimističnija je Blaženka Urbanke, direktorica HSM Informatike, kojoj se čini da Vlada počinje razumijevati probleme poduzetnika. To prepoznaje, makar ne i direktno u svom biznisu, u ukidanju besmislenih certifikata i propisa, kao što su dodatna izobrazba referenta za otpad i energetsko certificiranje apartmana.
– To su mali koraci za čovječanstvo, ali mogli bi biti pokazivači dobrog smjera djelovanja i pomoći nam da se u radu više orijentiramo na klijente, domaće i inozemne, a manje na zadovoljavanje besmislenih propisa. Jasno, ovdje ima još jako mnogo mjesta za poboljšanje – smatra Urbanke.
Andrej Grubišić pak, partner u tvrtki Grubišić&partneri, usuđujemo se reći, čak je i malo ljutit. Njegovo se opažanje može svesti u jednu rečenicu: najbolesnije gospodarstvo u EU počelo se liječiti čajem od kamilice, umjesto da se počelo s agresivnom kemoterapijom.
– Razočaralo me što nema agresivnijega kresanja rashoda i što se ljudi iz ministarstava vezanih uz gospodarstvo pozivaju na fondove EU. To je tuđi novac koji se dobiva štancanjem dokumenata, a ne kreiranjem suvislih biznisa i poslovnih odluka. To je bajka koja će nestati i prestanimo računati da ćemo tuđim novcem dodijeljenim temeljem ‘dobro napisanih projekata‘ riješiti ozbiljne gospodarske probleme. Vlada želi i još veću ulogu HPB-a i HBOR-a, a ja ih uopće ne želim u gospodarstvu jer HPB konkurira drugim privatnim bankama, a HBOR već ima nekoliko stotina zaposlenih... Umjesto manje države u gospodarstvu i dalje se nude priče o više države – komentira Grubišić, koji smatra da treba smanjiti rashode i poreze, a privatni sektor će tako ostavljen novac u gospodarstvu upotrijebiti deset puta racionalnije nego što će HBOR davati kredite.
O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera koji je na kioscima, a ovdje vam donosimo još 12 ključnih Vladinih odluka.
1. Državni proračun za 2016.2. Niže cijene plina za kućanstva u razdoblju od 1. travnja za 18 posto3. Strategija pametne specijalizacije 2016. - 2020. i Akcijski plan za provedbu Strategije za razdoblje 2016. - 2017.4. Uredba kojom se određuju kriteriji za odabir predsjednika i članova nadzornog odbora i uprave javnih i državnih tvrtki 5. Premijer imenovao Jakšu Puljiza za svog CIO-a (chief integration officer) – za koordiniranje rada ministarstava, nadzor najvećih projekata i povlačenja novca iz fondova EU6. Neprihvaćanjem izvještaja o poslovanju otvoren prostor za smjenu ravnatelja HRT-a Gorana Radmana7. Ukidanje potpore neprofitnim medijima8. Ukidanje sanacije bolnica i vraćanje osnivačima – županijama9. Državna tijela od ožujka se moraju dopisivati elektroničkom poštom – planirana ušteda 24 milijuna kuna10. Ukidanje ureda bivšeg predsjednika Stipe Mesića11. Novac za stranke iz državnog proračuna neće se smanjiti12. Preimenovanje Zračne luke Zagreb u Zračnu luku Franje Tuđmana
Sutra vam donosimo prvi dio priče što su radila ministarstva i koliko su ministri radili zajedno, a koliko su solirali.