Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila ponudu Avenue grupe za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari, vrijednog otprilike 100 milijuna eura, koji bi trebao imati oko 800 ležajeva sa 4 ili 5 zvjezdica.
Riječ je o grupi ponuditelja koju čine tvrtke Avenue ulaganja iz Zagreba i Avenue Osteuropa sa sjedištem u Beču, koja je jedina i predali obvezujuću ponudu za projekt Kupari. Ponuda Avenue grupe popraćena je i izjavom o zajedničkom nastupu u realizaciji projekta hotelske menadžment kompanije Marriott International Inc., odnosno branda Ritz - Carlton.
Ministar turizma Darko Lorencin istaknuo je kako je riječ o pionirskom projektu pripreme i stavljanja u funkciju neperspektivne vojne imovine, kojim je trasiran način realizacije i drugih projekata, primjerice na lokacijama Muzil i Šepurine.
Podsjetio je i da je na javni natječaj za Kupare, objavljen u svibnju ove godine, pristigla samo ponuda Avenue grupe, te je kazao da je tako jer su kriteriji u natječaju bili izuzetno visoki. "Da se tražila kvaliteta na razini od 3 zvjezdice, bilo bi 50 investitora, ali tražili smo razinu od 4 ili 5 zvjezdica", rekao je Lorencin. Uz to, istaknuo je, ovim projektom u ovaj dio Europe po prvi put dolazi Marriott i to sa svojim najluksuznijim brandom Cartonom.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je kako je u Kuparima zatečen potpuni nemar i nered, u fizičkom i pravnom smislu, koji je u četiri godine formalno uređen.
"To nisu investicije koje mogu ići od danas do sutra, to nisu kiosci već ogromna investicija s vrlo visokim kriterijima. Na susjednim lokacijama već jesu vrhunski svjetski hoteli, najbolji od najboljih, a ovo sada još diže taj nivo. Cijela je Župa dubrovačka u ove četiri godine doživjela hotelsku renesansu, taj je prostor sada potpuno neprepoznatljiv, od Plata i Srebrenog do Mlina i Kupara", istaknuo je Milanović.
Dodao je i da realizacija ovog projekta znači nekoliko stotina novih radnih mjesta u Kuparima i još nekoliko stotina radnih mjesta u sektoru usluga koje se veže na takvu klasu i kvalitetu gostiju.
Odluka Vlade odnosi se zapravo na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to osnivanje prava građenja, zakup hotela Grand i koncesija na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina.
Uz ostalo, Avenue grupa je ponudila 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, potom 58,5 tisuća eura godišnjeg zakupa hotela Grand, naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.
Površina pomorskog dobra koje se u sklopu ovog projekta daje u koncesiju ukupno iznosi gotovo 79 tisuća četvornih metara, od čega je 75, 8 tisuća kopnenog i morskog prostora plaže, a 3 tisuće četvornih metara morskog akvatorija dvaju izdvojenih sidrišta.
Vrijednost projekta Kupari procjenjuje se na otprilike 100 milijuna eura, a u konačnici bi taj turistički kompleks trebao imati oko 800 ležajeva s 4 ili 5 zvjezdica.
Također, Vlada je prihvatila i prijedlog sporazuma između države i općine Župa dubrovačka temeljem kojeg bi općina Župa dubrovačka stekla pravo na 25 posto prihoda koje će države ostvarivati od naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na zemljištu u državnom vlasništvu, kao i dijela prihoda od zakupa hotela Grand. Lorencin je istaknuo da je ta općina u pripremi projekta Kupari, koja je rađena od nule, odigrala važnu ulogu, jer kada se krenulo u posao, taj lokalitet nije imao niti katalošku izmjeru niti zemljišne knjige.
Uoči sjednice Vlade, odgovarajući na pitanja novinara može li tehnička Vlada donijeti ovakvu odluku, potpredsjednik Vlade Branko Grčić je kazao kako tehnička vlada ne može donositit odluke kojima vlada, odnosno država preuzima nove financijske obveze.
"Ovo je projekt kojim Vlada osigurava dotok otprilike 100 milijuna eura za Hrvatsku kroz investiciju u obnovu Kupara, izgradnju hotela, novih sadržaja i tako dalje, dakle tu je sve ok", rekao je Grčić.
Uz ostalo, Vlada je donijela i odluku da će državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini iznositi 4,1 posto, odnosno 205 kuna na maksimalni iznos raspoložive štednje.