Hrvatski bruto inozemni dug spustio na 44 milijarde eura. To je već šesti mjesec zaredom kako vanjski dug pada na godišnjoj razini, otkrivaju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Na mjesečnoj razini, u odnosu na travanj, vanjski je dug pao za 341 milijun eura, odnosno 0,8 posto, dok se na godišnjoj razini, prema svibnju lani, spustio za čak 5,1 milijardu eura, što je pad od 10,4 posto. Istovremeno, analitičari RBA ističu i da je tijekom prvih pet mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena za 1,5 milijardi eura.
Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente drugih monetarnih financijskih institucija, čiji je dug krajem petog mjeseca iznosio 5,7 milijardi eura. Iako je u odnosu na travanj zabilježio mjesečni rast od 210 milijuna eura, ili 3,8 posto, na godišnjoj razini se vanjski dug drugih monetarnih institucija nastavio smanjivati, što je prvenstveno posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora koje datira od svibnja 2012. godine, kažu iz RBA te dodaju da je tako i u odnosu na isti mjesec lani zabilježen značajan pad - za čak 31,7 posto ili 2,7 milijardi eura.
Značajan doprinos smanjenju ukupnog vanjskog duga došao je i od sektora opće države, čiji je bruto inozemni dug krajem svibnja iznosio 15 milijardi eura. Uz blagi mjesečni rast, za 91 milijun eura, odnosno 0,6 posto, u svibnju je treći mjesec zaredom zabilježen godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države, i to za 1,3 milijarde eura ili 7,7 posto.
No, ističu analitičari RBA, promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem svibnja je iznosila 18,6 milijardi eura, uz mjesečni i godišnji pad za 0,8, odnosno 5,5 posto. Tako je i udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu u svibnju pao na 42,2 posto, odnosno 0,7 postotnih bodova niže nego krajem 2015. godine.
Ostali domaći sektori, čiji bruto inozemni iznosi 16 milijardi eura, u svibnju su smanjili razinu svog vanjskog duga za 385 milijuna eura ili 2,3 posto prema svibnju lani, a pad na godišnjoj razini ovdje se bilježi peti mjesec zaredom.
- Obzirom na nastavak razduživanja financijskog sektora, ali i uz smanjenje duga komponente opće države te uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu, zaključuju analitičari RBA.