Nešto više od polovice čitatelja Fight Cluba portala Liredpress.hr, smatra kako država ipak ne bi trebala biti ta koja će pokrenuti prvi Venture Capital fond u Hrvatskoj.
Time su čitatelji stali na stranu poslovnog anđela Hrvoja Prpića koji pohvaljuje osnivanje VC fonda, ali ipak bi to trebao učiniti privatni kapital. Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) osvojila je 43 posto glasova, što ipak znači da dobar dio publike podržava ideju da država bude ta koja bi trebala napraviti prvi korak.
Kreditom Svjetske banke od 20 milijuna eura, država pokreće prvi Venture Capital fond. Riječ je o projektu poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo u sklopu kojeg će biti osnovan Pilot-fond poduzetničkog kapitala (Pilot Venture Capital Fund), kako bi se osiguralo financiranje za inovativne MSP-ove i novoosnovana poduzeća. U okviru Projekta osnovat će se i Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja (Seed Co-Investment Fund), koji će osigurati manje iznose za financiranje rizičnim kapitalom, zajedno s ulagačima na tržištu, poput poslovnih anđela i inkubatora. Pilot-fondom poduzetničkog kapitala upravljat će privatno društvo za upravljanje fondovima, dok će HAMAG-BICRO upravljati Fondom za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja.
Marović naglašava da se država kod Svjetske banke zadužila po izuzetno povoljnim uvjetima, dakle značajno povoljnije nego što bi to trenutno ostvarila na tržištu.
- Za Hrvatsku državu 20 milijuna eura je zaista mali novac, ali kao što sam rekla koristi od ulaganja za hrvatsku ekonomiju će biti višestruke. Venture capital ulaganja više nego bilo koji oblik ulaganja ima potencijal da pokreće gospodarstvo, otvaranjem radnih mjesta, ulaganjem u visokotehnološki, izvozni proizvod sa potencijalom brzog rasta. Svaki euro uložen u venture capital fond vratit će se dakle višestruko hrvatskom gospodarstvu. Istraživanja su pokazala da 0,1% BDP godišnje uloženo u venture capital industriju, pridonose povećanju stope rasta gospodarstva (BDP) od 2 do 4%. Toliko su dakle veliki ti pozitivni i katalitički efekti na ekonomiju koje je nemoguće samo obuhvati "privatnim" investitorima. To je svakako pravi i dugoočekivani potez hrvatske države, zaključuje Marović.
Prpić s druge strane smatra kako su ti novi fondovi samo proširenje postojeće ponude na hrvatskom tržištu gdje do sada nažalost nisu djelovali hrvatski fondovi već samo fondovi iz regije (Slovenski, Mađarski i Austrijski).
Ne znam hoće li novi hrvatski fond riskantnije ulagati od postojećih, pa će više startupa doći do financiranja, jer ukoliko se prikloni postojećim parametrima investiranja neće doći do značajnijih promjena. Rado bih volio vidjeti hrvatske banke da krenu s otvaranjem early stage VC fondova i povećaju konkurentnost umjesto da to radi država. Mislim da država pokušava premostiti problem nedostatka VC fondova, ali to ne bi trebao biti posao države i te fondove bi trebalo što je moguće prije privatizirati (prodati), zaključio je Prpić.