U medijima je broj zaposlenih od početka krize smanjen za čak tri tisuće novinara i ostalih medijskih djelatnika, s 12 i pol tisuća na 9 i pol tisuća zaposlenih.
Takvo stanje se odražava i na lokalne medije pa je su protekloj godini ugašene još dvije lokalne televizije, a šest ih je u predstečajnoj nagodbi. Teškom stanju u lokalnim medijima se ne nazire kraj zbog čega je unapređenje njihova položaja i ove godine bila jedna od glavnih tema 7. Dana elektroničkih medija koji su se održali od 21. do 23. listopada u Opatiji. Na desetak panela se raspravljalo o medijskoj politici, analizi društvenog utjecaja Fonda za pluralizam, o održivosti lokalnih medija, novim pravilima izborne promidžbe, ali i o regulaciji, odnosno nepostojanju regulative kod pružatelja usluga putem interneta, kabela i satelita.
„Stanje u lokalnim medijima je sve teže, iz mjeseca u mjesec padaju prihodi i broj zaposlenih, a ako se ovaj trend nastavi morat će se ići na dodatno smanjivanje troškova, ali i plaća zaposlenih. Zbog sve manjeg broja oglašivača lokalni mediji su prisiljeni okretati se proračunima lokalnih i područnih jedinica. No, najavljena proračunska preraspodjela bi mogla smanjiti i prihode lokalnih uprava pa se bojimo da bi se ta mjera mogla negativno odraziti i na lokalne medije“, istaknuo je u uvodnom izlaganju predsjednik Hrvatske udruge radija i novina, Marijan Beljan.
Ističući da im nije cilj tražiti pomoć, već izjednačavanje u tržišnim uvjetima s okruženjem predstavnici udruga HURIN i NUT su iznijeli i konkretne prijedloge koji bi olakšali položaj i tržišni opstanak lokalnih medija. Najveću priliku za poboljšanje položaja vide u ukidanju odredbe prema kojoj se politički sponzorirana emisija smije naplatiti samo tijekom kratkog trajanja izborne promidžbe. Predsjednik Nacionalne udruge televizija, Denis Mikolić, je pozvao i na bolje poštivanje zakonske obveze prema kojoj su tvrtke u pretežito državnom vlasništvu dužne 15 posto sredstava za oglašavanje usmjeriti na lokalne medije. To bi, naglasio je, dalo vjetar u leđa lokalnim medijima.
Na panelu o održivosti lokalnih medija predloženo je i da se s tri na pet posto poveća izdvajanje za lokalne medije iz HRT pretplate.
Govoreći o mogućnosti da se postojeće stanje u lokalnim medijima izmijeni, Lela Vujanić, predstavnica Ministarstva kulture, istaknula je da postoji mogućnost da se na razini EU-a angažiraju sredstva u visini o 4 milijuna eura za projekt community medija.
Pozivu za sudjelovanjem na 7. Danima elektroničkih medija po prvi put se odazvala ministrica kulture, Andrea Zlatar Violić. Iako su sudionici očekivali uvid u medijsku strategiju koju izrađuje Ministarstvo kulture, ministrica je navela da je izrada tog temeljnog dokumenta još uvijek u nastajanju, što je izazvalo nezadovoljstvo prisutnih.
„Radni materijali za saborsku raspravu bi trebali biti pripremljeni do kraja godine. Na njima se počelo raditi još prije dvije godine u situaciji iznimne krize i nezadovoljstva nakladnika. Prihodi su pali sa šest milijardi kuna na oko četiri milijarde kuna, broj zaposlenih je smanjen za četvrtinu, a u tiskanim medijima za čak 45 posto. Ministarstvo kulture provodi opsežnu analizu stanja i tek kad prikupimo sve relevantne podatke moći ćemo dati smjernice“, izjavila je ministrica kulture, Andrea Zlatar Violić. Ravnateljica Agencije za elektroničke medije, Mirjana Rakić, najavila je da će se iduće godine provesti analiza radijskog tržišta, analiza utjecaja sredstava Fonda za pluralizam kao i analiza elektroničkih publikacija, te će se organizirati radionice za medijske djelatnike.
„Najvažnija točka oko koje se okreće cijeli medijski svijet je pronalazak odgovora na pitanje - kako poslovati stabilno s ciljem zaštite kvalitete programa. Neki od prijedloga koje smo imali prilike čuti putokaz su nam za daljnje djelovanje i vjerujem da ćemo pronaći dugoročno rješenje koje će pomoći lokalnim medijima da opstanu jer su oni nezamjenjiv izvor informacija za lokalne zajednice“, poručila je ravnateljica Agencije za elektroničke medije, Mirjana Rakić.
Važnost Fonda za poticanje pluralizma medija potvrdila je stručna analiza koja je s tim ciljem napravljena. Sudionici 7. Dana elektroničkih medija suglasni su u ocjeni da je Fond znatno doprinio u realizaciji niza programa što najbolje potvrđuje visoka ocjena koju su dali građani o sadržaju koji daju lokalne radijske i televizijske postaje. Naime, 2/3 njih informira se u svojoj sredini putem lokalnih medija.
Sudionici panela o novim pravilima izborne promidžbe su pozdravili izmjene koje su medijima omogućile da sami odluče koliko će kojem kandidatu dati medijske pozornosti. Jedino HRT mora svim kandidatima omogućiti petominutno predstavljanje tijekom izborne promidžbe. Kao najveći propust sudionici su naveli nepostojanje sankcija za prekršitelje pravila izborne promidžbe. Urednik Nove TV, Mislav Bago, je istaknuo da bi se brojni problemi izborne promidžbe riješili jednostavnom odredbom o potrebi prikupljanja najmanje 25 tisuća potpisa za kandidaturu stranke ili pojedinca. Nova pravila izborne promidžbe su već stupila na snagu i primjenjivat će se već na predstojećim predsjedničkim izborima.
Na 7. Danima elektroničkih medija razgovaralo se i o regulaciji medijskih pružatelja putem interneta, kabela i satelita. Stručnjaci upozoravaju da su u Hrvatskoj već neko vrijeme prisutni pružatelji usluga koji ne podliježu hrvatskim pa čak ni europskim zakonima te ih se ni na koji način ne može regulirati. Među njima su i tvrtke koje emitiraju sadržaje na kabelskim televizijama ili putem interneta. Sudionici su se složili i da je postojeća regulativa već zastarjela u odnosu na nove medije i platforme te da je potrebna razmjena iskustava i s drugim europskim zemljama.
Sudionici su upoznati i s novostima u radu Fonda za poticanje pluralizma i kontinuiranom unapređenju i informatizaciji koja se provodi. Od nedavno za sredstva mogu aplicirati i neprofitni mediji, a u raspravi su za njih zatraženi isti uvjeti u transparentnosti vlasničke strukture kao i za profitne medije. Novost je i da za sredstva Fonda zainteresirani mogu aplicirati i s novim temama – za zaštitu okoliša, poticanje zdravlja i medijsku pismenost. Svi korisnici su dužni posebno istaknuti da su pojedini programski sadržaji financirani od strane Fonda.
U posljednjih deset godina nije bilo sluha za poboljšanje audiovizualnih usluga za osobe oštećenog vida ili sluha i postoji velik prostor za unapređenje na javnim servisima, poruka je s panela o dostupnosti audiovizualnih usluga osobama oštećenog vida ili sluha. Jedan od koraka koji će omogućiti dostupnost informacija je zvučno prepoznavanje tekstova na web stranici HRT-a koje je u pripremi.