Većina ušteda iz ovogodišnjeg proračuna zapravo je prepisana iz Smjernica koje je u studenome prošle godine donijela još Milanovićeva ekipa.
Većina je analitičara nezadovoljna proračunom za ovu godinu jer se neke brojke preslaguju više deklarativno nego doista korjenito. Službeno, prema proračunu, plan je ušteda ovakav: materijalni rashodi manji su za 260 milijuna kuna, subvencije za 550 milijuna kuna, pomoći za 300 milijuna, naknada građanima i kućanstvima za 560 milijuna, ostali su rashodi tanji za 550 milijuna kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 280 milijuna kuna.
Lider je bacio oko na materijalne rashode (koji, prema detaljima Ministarstva financija, uključuju naknade troškova zaposlenima, rashode za tekuće i investicijsko održavanje, uredski materijal, režijske troškove, energiju, usluge) zato što bi iz tih brojki hrvatski dobavljači, oni koji se uključuju u proces javne nabave, trebali iščitati koliko će ove godine biti manje posla. Bude li bilo. Naime, službene brojke u najmanju ruku zbunjuju jer ukupni materijalni rashodi – rastu. I to za 5,5 posto u odnosu na prethodnu godinu (kad su pak porasli za više od 41 posto – lani, kao i ove godine, strše samo troškovi za materijal i energiju). Struktura materijalnih rashoda pokazuje da pada samo stavka ostalih rashoda (oko 300 milijuna kuna). Zamoljeni za objašnjenje i detalje o tome komu se i što točno uskraćuje, iz Ministarstva financija odgovorili su samo kako su ‘uštede ostvarene kod svih proračunskih korisnika’. Koliko će novi proračun promijeniti odnos između potražnje državnoga sektora i ponude realnoga, iz zamršenih brojki teško je zaključiti.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.