U osvrtu Instituta za javne financije Simona Prijaković analizira koliko precizno lokalne vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji planiraju proračune
Slovenske jedinice u prosjeku preciznije planiraju proračun, s manjim odstupanjima, osobito poreznih prihoda, ukupnih rashoda i rashoda poslovanja, dok hrvatske jedinice imaju veća odstupanja, naročito rashoda za nefinancijsku imovinu, prihoda poslovanja i ukupnih rashoda. Analiza Simone Prijaković iz Instituta za javne financije ukazuje na nužnost transparentnosti i opreznijeg planiranja proračuna, posebno u manjim gradovima i općinama te u predizborno vrijeme.
Moguća odstupanja
Vjerodostojno proračunsko planiranje ključno je za jačanje povjerenja građana, odgovorno upravljanje javnim sredstvima te učinkovito i efikasno pružanje javnih usluga, odnosno ostvarivanje ciljeva uz optimalno korištenje raspoloživih resursa. Ono podrazumijeva sposobnost lokalnih vlasti da tijekom fiskalne (kalendarske) godine ostvare planirane proračunske prihode i rashode u skladu s usvojenim planovima, usmjeravaju sredstva prema dogovorenim prioritetima, javnim uslugama i održivom razvoju zajednice.
Iako su odstupanja od planiranog proračuna ponekad neizbježna, primjerice zbog pandemije ili recesije, lokalne vlasti trebaju ih jasno obrazložiti i ukazati na njihov utjecaj za buduće proračunsko planiranje. U godišnjim izvješćima lokalne vlasti trebaju precizno navesti razloge zbog kojih dolazi do odstupanja prihoda i/ili rashoda od plana te pojasniti što će biti s neostvarenim iznosima u sljedećim razdobljima. Takva odstupanja mogu proizlaziti iz izvanrednih okolnosti, ali i upućivati na nedostatke u planiranju ili na svjesne političke odluke, osobito uoči izbora.
Veliki gradovi s najnižim odstupanjima
Usporedna analiza planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda lokalnih jedinica u Hrvatskoj i Sloveniji za 2023. pokazuje da slovenske lokalne vlasti u prosjeku realnije planiraju proračun od hrvatskih. U obje zemlje, najveća su odstupanja prihoda od nefinancijske imovine (oko 70 posto) i prihoda od pomoći (oko 44 posto), osobito u manjim općinama i gradovima. Istodobno, lokalne jedinice s više od 35 tisuća stanovnika u pravilu ostvaruju najniža odstupanja prihoda i rashoda.
U Sloveniji su najmanja odstupanja vidljiva kod poreznih prihoda (3 posto), dok su u Hrvatskoj najmanja odstupanja rashoda poslovanja (18 posto). Zabrinjavajuće je da je tek 16 posto svih promatranih lokalnih jedinica uspjelo zadržati odstupanja ukupnih prihoda unutar prihvatljivih 5 posto, a još i manje, samo 10 posto, kada je riječ o rashodima. Pritom su slovenske jedinice češće unutar tih granica nego hrvatske.
Nužno ojačati nadzor
Na razinu proračunskih odstupanja utječu i ekonomski i politički čimbenici, primjerice, veći broj stanovnika, viši prosječni dohodak, snažniji fiskalni kapacitet i niža stopa nezaposlenosti povezani su s manjim odstupanjima proračuna, dok politička stabilnost i manja rascjepkanost vlasti pridonosi preciznijem planiranju proračuna. Istodobno, visoka stopa reizbora političara u obje zemlje može ukazivati na političke motive, osobito u predizbornim razdobljima, koji dovode do optimističnijih i manje realističnih proračuna.
Prijaković nositeljima politika za unaprjeđenje vjerodostojnosti proračuna preporučuje jasnije izvještavanje o odstupanjima i njihovim uzrocima, realnije planiranje te jačanje fiskalne odgovornosti. Zaključuje da je, osobito u predizbornim godinama, nužno ojačati nadzor nad proračunskim dokumentima te osigurati javno izvještavanje o potencijalno nerealnim planiranjima.