Očito se kratkoročno i dalje više isplati uvoz od poticanja domaće proizvodnje. Prema podacima HGK, samo u prvih devet mjeseci ove godine izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,1 milijardu dolara kao i lani u istom razdoblju, a uvezli za 1,85 milijardi ili za stotinjak milijuna dolara manje.
Od toga je svježe, smrznute ili rashlađene svinjetine uvezeno za više od 100 milijuna dolara i to najviše iz Švedske, Danske i Čilea.Domaća proizvodnja koja je sve skuplja ne može konkurirati uvozu iz EU po kojemu smo u top 10 uvoznica svinjetine, uz bok Rusiji ili Kini. Hrvatska uveze čak 40.000 tona svinjetine, koliko sve EU članice zajedno, što će se najbolje osjetiti prije novogodišnjih blagdana, kad i kilogram čvaraka plaćamo kao suho zlato – po cijeni oko 150 kuna. Mlijeka i mliječnih proizvoda u tri smo kvartala 2012. uvezli za 96 milijuna dolara. Dok su hrvatski proizvođači ove godine i prolijevali i poklanjali mlijeko, samo smo mlijeka i vrhnja uvezli za 31,3 milijuna dolara, od čega više od polovice iz susjedne nam BiH.Sira je uvezeno za 44 milijuna dolara, od čega samo svježeg sira za 6 milijuna dolara iz Austrije, BiH i Danske. Jaja smo uvezli za 8,2 milijuna, povrća, korijenja i gomolja za jelo u vrijednosti 76 milijuna dolara, od čega češnjaka i luka za 6,6 milijuna, krumpira za 11 milijuna dolara, rajčica za 10 milijuna dolara. Uvozno voće teško je pak 125 milijuna dolara. Banane i agrumi više od 61 milijuna dolara, dok smo grožđa uvezli za 9,7, jabuka, krušaka i dunja za 12,1, a marelica, trešanja i višanja za više od 15 milijuna dolara.