Temeljeno na nisu analiza a u svjetlu pada potrošnje, problema s financiranjem dugova te nastojanja da gospodarski rast krene kroz investicije, osobito u segmente kojima se može nadoknaditi uvoz te sačuvati radna mjesta, Vlada je sastavila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2013.-2015. godinu.
Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta – 1,8 posto u 2013., 3 posto u 2014. te 3,5 posto u 2015. godini. Makroekonomske projekcije upućuju na usporavanje stope inflacije sa 3 posto u ovoj godini na iznad 2 posto krajem 2015. godine. Ministar financija Slavko Linić opetovano je priznao kako investicije nisu bile na očekivanoj razini, ali se ipak nada da će se one pokrenuti javnim novcem, pa bi ova godina mogla biti zaključena s nultom stopom bruto nacionalnog dohotka.
Prihodi za 2013. godinu projicirani su na ‘konzervativnim pretpostavkama, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima koje su stupile na snagu tijekom 2012., a čiji će cjelogodišnji efekti kao i daljnji učinci biti vidljivi i tijekom 2013.‘, kazao je ministar Linić. Trebali bi iznositi 112,7 milijardi kuna, a važnu kategoriju prihoda čini i pomoć Europske unije.
Od iduće godine ukida se nulta stopa PDV-a, koju od 1. siječnja 2013. zamjenjuje stopa od 5 posto te uvođenje snižene stope sa 25 od 10 posto na usluge u ugostiteljskim objektima, zatim će se komunalne naknade preusmjeriti na obračun poreza na imovinu, čime bi se dio imobilizirane imovine našao na udaru poreznih škara.
Ministar financija očekuje da će se efektom fiskalizacije prikupiti milijarda kuna, a najavio je i daljnje rezanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 13 na 12 posto. Što se tiče rashoda, oni bi u trogodišnjem razdoblju trebali dalje padati, odnosno trebali bi biti posljedica započete politike štednje. Značajne implikacije na visinu i strukturu rashoda imat će i procesi vezani za pristupanje i članstvo Hrvatske u EU.
Jer, kako se čulo na 44. sjednici Vlade, za članarinu u 2013. Hrvatska će morati platiti 1,7 milijardi kuna, dok će taj iznos do 2015. narasti na pet milijardi kuna. Za iduću godinu Vlada je za 850 milijuna kuna smanjila masu plaća, za 800 milijuna kuna žele se srezati materijalni troškovi. Morat će se, međutim, osigurati oko 800 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi i Hrvatskoj željeznici jer tu nisu napravljene strukturne reforme te osigurati oko 2 milijarde kuna za kamate na postojeća zaduženja.
Sve u svemu, deficit opće države ostaje na tri posto BDP-a jer, kako je kazao Linić, ‘nismo ga uspjeli smanjiti u 2012., a nećemo ni u 2013. godini.‘ Uštede države trebale bi biti na oko jedan posto BDP-a, što bi trebalo biti i dovoljno za očuvanje kreditnog rejtinga. No, Linić je priznao kako bi u 2013. moglo biti problema s financiranjem dugova što će pokušati riješiti pronalaskom novih izvora financiranja, pa i prihodima od privatizacije.
Kako bi se ostvarile ove najave, potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je niz strukturnih mjera što se planiraju poduzeti – od povećanja učinkovitosti javne uprave, jačanja konkurentnosti i inovativnosti npr. smanjenjem državnih potpora i otklanjanja barijera inversticijama do reformi mirovinskog i socijalnog sustava.