Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić predstavila je jutros, povodom Međunarodnog dana žena, rezultate kvalitativnog istraživanja nastalog u sklopu EU Progress projekta ‘Uklanjanje staklenog labirinta – jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj‘
Istraživanje se bavi percepcijom poslodavaca i poslodavki o koristima rodno uravnoteženog ekonomskog odlučivanja, a provedeno je tijekom studenog i prosinca 2014. godine na uzorku od 57 hrvatskih tvrtki. Sudionici i sudionice istraživanja nalaze se na različitim pozicijama – od predsjedništva uprave, članstva u upravi, direktorskim ili nižim pozicijama.
Glavni nalazi istraživanja
Rezultati istraživanja ukazuju na to da su poslodavci upoznati s pojmom rodne uravnoteženosti – čak 91 posto ispitanih izjavilo je kako su upoznati s problematikom. Pojam rodne uravnoteženosti pritom se u 79 posto slučajeva tumači kao ‘podjednak broj žena i muškaraca, u omjeru 50:50, na istovrsnim pozicijama u trgovačkom društvu‘.
Isto tako, čak 98 posto onih koji su sudjelovali u istraživanju smatra kako u Hrvatskoj postoji rodna neuravnoteženost na upravljačkim pozicijama (97 posto žena i 100 posto muškaraca je tako izjavilo), a 58 posto ih smatra kako je podzastupljenost žena na upravljačkim pozicijama društveni problem. Iako je tomu tako, Pravobraniteljica je naglasila kako se ne provode aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti.
Dolazimo i do jedne zbunjujuće situacije. Naime, 91 posto ispitanih navelo je kako unutar trgovačkih društava postoje programi usavršavanja te mentorski i sponzorski programi čiji je cilj dokinuti rodnu neuravnoteženost na radnom mjestu, ali istovremeno gotovo svi priznaju postojanje neuravnoteženosti, pri čemu kao rješenje preporučuju prethodno spomenute programe usavršavanja. Znači li to da su programi neuspješni? Situacija je još konfuznija ukoliko joj pridodamo činjenicu da su u onim trgovačkim društvima koje aktivno sudjeluju u uklanjanju rodne neuravnoteženosti učinci na poslovanje jasno vidljivi.
Također, 84 posto sudionika i sudionica istraživanja smatra kako Hrvatska raspolaže s dovoljnim brojem žena kvalificiranim za upravljačke pozicije (samo 7 posto smatra kako nedostaje dovoljno kvalificiranih radnica), ali nameće se pitanje gdje su onda te žene? Naime, u Hrvatskoj je samo 24 posto žena koje se nalaze na najvišim pozicijama, pri čemu treba naglasiti da je to ukupna brojka. Naime, na najvišim pozicijama društava s ograničenom odgovornošću je 32 posto žena, ali u dioničkim društvima brojka iznosi svega 16 posto. Žene su, dakle, visokokvalificirane, ali za njih i dalje nema mjesta na pozicijama moći.
Što se tiče mjera za uklanjanje rodne podzastupljenosti, najveću podršku imaju programi sustavnog osposobljavanja kadrova za upravljačke pozicije (36%), druga najpopularnija mjera je korištenje sustava izbora u upravljačka tijela koji potiče uravnoteženost (25%), a najmanje popularna mjera su fleksibilne kvote, koje podržava 19 posto ispitanih. Opet se moramo zapitati, zašto su ti programi najpoželjniji ako, barem sukladno rezultatima istraživanja, nisu efikasni?
Panel diskusija
Nakon izlaganja rezultata kratko je predavanje održala Sonja Šmuc, izvršna direktorica slovenskog ‘Združenja Manager‘, koja je usporedila stanje u Hrvatskoj i Sloveniji te predložila neke prakse koje su u Sloveniji naišle na plodno tlo. Rasprava je dovršena panel diskusijom ‘Koristi rodno uravnoteženog ekonomskog odlučivanja‘ na kojoj su osim Pravobraniteljice i upravo spomenute Sonje Šmuc sudjelovale Jasmina Zubić, predsjednica prave Tifona, Nela Bučević, direktorica Odjela ljudskih resursa i korporativnih komunikacija tvrtke Metro Cash&Carry, Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa i Prodajne regije iz dm drogerija te direktor Podrške upravljanju ljudskim resursom Zagrebačke banke, Dražen Kvež. Generalan zaključak panela jest da bismo trebali promijeniti svijest, ali i poboljšati transparentnost kad je riječ o odabiru na upravljačke pozicije, kako bi i žene i muškarci kretali iz istih startnih pozicija.