Europska komisija bi danas trebala predstaviti finalnu verziju plana za zbrinjavanje izbjeglica koji preko riskantnih ruta Sredozemlja, u neljudskim uvjetima, pokušavaju pronaći spas na teritoriju Europske unije.
Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a, je također u Bruxellesu. Europska misija, izvršno tijelo 28 zemalja članica EU, danas će uputiti apel državama članicama da pomognu Italiji, Grčkoj i Malti u zbrinjavanju izbjeglica.
- Prijedlog nije savršen, ali predstavlja golem korak naprijed, budući da uvodi koncept solidarnosti. – izjavila je Federica Mogherini, koja se nalazi na čelu vanjske politike EU, u utorak.
Prvi dio plana jest zbrinjavanje 20 tisuća izbjeglica (uglavnom iz Sirije), koji još nisu pristigli na teritorij Europe, a drugi se odnosi na kvote primanja izbjeglica koje bi svaka država članica trebala usvojiti. Prema posljednjim informacijama, broj izbjeglica koje Europska komisija namjerava rasporediti po zemljama članicama (osim gore navedene brojke od 20 tisuća ljudi) iznosi 40 tisuća ljudi, što je zaista malena brojka ako uzmemo u obzir da je toliko izbjeglica ušlo u Italiju samo u prvim mjesecima ove godina. Izuzev Italije je na područje cijele EU pristiglo oko 72 tisuće izbjeglica. Italija će, dakle, i dalje biti pod najvećim pritiskom.
Prijedlog Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika EU za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, se svodi na to da bi države EU trebale prihvatiti izbjeglice prema četiri kriterija: broju stanovništva, BDP-u, stopi nezaposlenosti i broju već postojećih tražitelja azila u pojedinoj državi članici. To predstavlja zaobilaženje Dublinskog sporazuma, koji izriče kako izbjeglice prima ona država na čije su tlo stupili. Situacija je hitna, budući da se preko ljeta očekuje još veći broj izbjeglica u Italiji, Malti i Grčkoj. Prema upozorenju UN-a, objavljenom krajem travnja, gotovo pola milijuna izbjeglica će pokušati prijeći Mediteran u pokušaju da se spase od situacije u domicilnim zemljama.
Andrej Plenković, hrvatski eurozastupnik i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, objasnio je kako se plan sastoji od nekoliko točaka – omogućavanje boljih uvjeta života u zemljama iz kojih migranti bježe, veća financijska pomoć (trostruka) operaciji Triton te rasterećenje zemalja u koje izbjeglice pristižu u velikom broju. U planu je i zajednička akcija uništavanja mreže krijumčara ljudi.
Plan bi moglo omesti vrijeme, odnosno pristizanje novih izbjeglica koje se očekuje na ljeto, ali i ksenofobna stajališta čelnika pojedinih država. Situaciju otežavaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Mađarska, zemlje Baltika, Češka i Poljska, koje odbijaju zbrinjavanje izbjeglica prema predloženom ključu. David Cameron, naime, odbija plan argumentirajući kako će samo dovesti do porasta slučajeva krijumčarenja, a mađarski premijer Viktor Orban je u nevjerojatnom ispadu zaključio kako Mađarska nema namjeru postati multietničko društvo. Francuska je pak spremana na ‘privremene mehanizme‘, ali se opire ideji kvota.
Prema navedenim mehanizmima, Hrvatska bi trebala primiti 692 osobe, a ako tome pridodamo prvi dio plana vezan uz zbrinjavanje 20 tisuća izbjeglica iz Sirije, konačna brojka se vrti oko tisuću ljudi.