Gubici povezani s prirodnim i katastrofama koje je prouzročio čovjek iznosili su u prvoj polovini ove godine 37,4 milijarde dolara, i daleko su manji nego prethodnih godina, procjenjuje švicarski reosiguravatelj Swiss Re.
Brojka obuhvaća osigurane i neosigurane gubitke, a manja je za 37 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ujedno, predstavlja tek trećinu prosječnog gubitka u prvoj polovini godine bilježenih u prethodnom desetljeću, a koji je iznosio 107 milijardi dolara. Osiguravatelji su snosili 16,5 milijardi dolara spomenutog iznosa gubitaka, odnosno 45 posto. Prosjek za proteklo desetljeće iznosi 27 posto, napomenuo je u priopćenju tog švicarskog reosiguravatelja.
Na prirodne katastrofe, poput strašnih travanjskih i svibanjskih potresa u Nepalu, otpada 33 milijarde dolara gubitaka, osjetno manje nego u prvoj polovini godine prošle godine kada je taj iznos bio 54 milijarde dolara.
Ekonomski troškovi katastrofa možda su manji ali je danak u ljudskim životima osjetno veći. Tako su katastrofe u prvoj polovini ove godine odnijele oko 18.000 tisuća ljudskih života, od čega je gotovo polovine u potresima u Nepalu. Strašne vrućine u Indiji i Pakistanu u svibnju i lipnju odnijele su oko 5.000 života, a značajan je faktor u osjetnom povećanju broja žrtava i velik broj izbjeglica i migranata koji se otiskuju na opasan put preko Sredozemnog mora u potrazi za sigurnijim i boljim životom u Europi. Prošlog je tjedna agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice objavila da je od početka godine taj put prešlo više od 224.000 migranata, a spasonosnu obalu nije dočekalo njih 2.100.
Katastrofe s najvećim brojem stradalih nisu uvijek i najskuplje na osiguravatelje, koji tradicionalno bilježe najveće gubitke u bogatim zemljama. Tako su najskuplje katastrofe za osiguravateljski sektor u prvoj polovini godine povezane s oštrom zimom i olujama u SAD-u i Europi. Zimska oluja, koja je u veljači poharala istočnu obalu SAD-a, prouzročila je osiguravateljima 1,8 milijardi dolara gubitaka, zasada najviše u ovoj godini.
Siromašnije zemlje općenito, pak, bilježe veliki jaz između ukupnih gospodarskih šteta i isplaćenog osiguranja. Tako je potres u Nepalu prema procjenama prouzročio više od pet milijardi dolara gubitaka a osiguravatelji su snosili svega 160 milijuna dolara tog iznosa.
- Tragični događaji u Nepalu podsjećaju da je osiguranje jako korisna stvar, zaključuje glavni ekonomist švicarskog reosiguravatelja Kurt Karl i dodaje: - Osiguranje ne umanjuje emocionalnu traumu koju prirodne katastrofe uzrokuju ali može pomoći ljudima da se lakše nose s financijskim posljedicama kastrofe kako bi mogli početi iznova.