Središnje banke su izgubile kontrolu i vodstvo jer su im financijska tržišta prestala vjerovati. No, Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Banke, smatra da se ulagači ionako nikada nisu trebali pouzdavati u odluke i komunikacijske poruke birokrata koji razgovaraju s akademskom zajednicom, a da nikada nisu radili u privatnom sektoru.
Posljednji nastup Janet Yellen, predsjednice američkog Feda, možemo opisati kao ‘pad berlinskog zida‘ u ekonomskom smislu jer predstavlja kraj planiranja središnjih banaka i razgovora s tržištem, odrješit je Jakobsen.
- Tržište se mora okrenuti normalnom poslovnom ciklusu. Svi potezi središnjih banaka usmjereni su danas na stvaranje likvidnosti, a 70 do 75 posto od te likvidnosti zapravo služi financiranju postojećih dugova. Proteklih godina čelnici središnjih banaka, posebice Mario Draghi, igraju glavne uloge i uživaju u svojim pozicijama. No, takvu ulogu su im dopustili neodgovorni političari jer i oni također ne rade svoj posao kako treba. Uz nemoć središnje banke, u posljednjem Yelleninom obraćanju pred Kongresom mogao se vidjeti poražavajući prevladavajući obrazac političkog ponašanja u SAD-u, ali i globalno – navodi Jakobsen i slikovito opisuje da se radilo o uličnom sukobu, Yellen bi bila mrtva, odnosno političari su se prema njoj ponašali kao da je dijete iz vrtića, a ne viši predstavnik službene administracije.
- I to također pokazuje nepovjerenje političara u središnje banke, smatra Jakobsen.
Središnje banke sve više odlaze u pozadinu događanja i to može samo biti dobro za ekonomiju, smatraju analitičari iz Saxo Banke. Time će u prvi plan doći ‘main street‘, odnosno pojedinačni ulagači i gospodarstvo općenito, a ne Wall Street s glavnim financijskim institucijama i velikim korporacijama.
- Čelnici središnjih banaka sigurno neće priznati sve ovo što govorimo, ali vjerujem da smo pri kraju spirale u negativne kamatne stope s idejom da će one pokrenuti gospodarstvo. Takve stope imaju loš učinak na banke jer samo stvaranjem kredita potičemo pozitivna kretanja. S druge strane, duga već ionako imamo previše i kako će novo obećanje dugova pomoći u poticanju rasta kredita. Pred nama je veliki proces tranzicije u kojem ti dosadašnji moćnici i ‘vladari svemira‘ trebaju izgubiti svoje uloge, a kada kriza postane dovoljno velika, političari su ti koji trebaju preuzeti kontrolu i unijeti fiskalni stimulans – smatra John J. Hardy, rukovoditelj FX strategije u Saxo Banci.
Kada se pogledaju velike ekonomije i koja od njih može najviše izgubiti u krizi koju proživljava globalno tržište, ponovno se sve vraća na Kinu i SAD. One, kao dva velika globalna pokretača, trenutno su na 2/3 svojih kapaciteta i to usporava cjelokupni rast u svijetu. Istovremeno, tvrde u Saxo Banci, cijena novca raste za krajnje korisnike, odnosno male tvrtke u Europi i SAD-u posuđuju novac sa sve većom kamatom zbog regulacije s kojom se suočavaju banke, Fedovim potezima dizanja glavnih kamatnih stopa i slično.
- Ne želim biti prorok loših vijesti, ali korekcija koju proživljavamo je nužna i tržištu, za sada, nije donijela velike gubitke, ali proces još nije gotov. Središnje banke će sigurno i dalje pokušavati spasiti Wall Street, no svaki takav potez donijet će još više deflacije i time zapravo manju zaradu bankama. Nužna je promjena u razmišljanju kao i ulaganja u ljude, produktivnost i infrastrukturu jer normalan poslovni ciklus sam po sebi donosi pozitivne pomake i vjerujem da budućnost neće biti toliko negativna, koliko mnogi misle – optimističan je Jakobsen i opisuje da će situacija u SAD-u vjerojatno biti teža nego u Europi, u smislu sposobnosti da upravo oni potaknu pozitivnu promjenu, jer prevladava ideja ‘venture capital‘ fondova gdje se poduzetnici žele obogatiti kupovinom i prodajom tvrtki, a nitko ne ulaže u prave inovacije, produktivnost i rast zapošljavanja.
Globalni fokus ne bi trebao biti na Kini već SAD-u jer i Kina i SAD imaju isti omjer duga prema BDP-u, a iako je gospodarstvo SAD naprednije, Kina s druge strane ima oko 50 posto privatne štednje u ekonomiji. Loša je vijest da smo postali neproduktivno društvo, no to će se sigurno uskoro promijeniti. Osim infrastrukturnih poteza, tu su i javno-privatna partnerstva kao primjerice nedavno u Kanadi i imam poprilično vjere u oporavak financijskih tržišta i gospodarstva, zaključuje glavni ekonomski analitičar iz Saxo Banke.