Diplomat koji se tako ne ponaša, otvoren, ne važe riječi, kaže što misli i jako dobro razumije ekonomiju. Slovenski veleposlanik Vojko Volk priznaje da je ovogodišnji gospodarski rast, koji se procjenjuje većim od dva posto, ponajviše rezultat hrvatskih ulaganja u Sloveniju, ali ne krije da nije sretan zbog modela poslovne suradnje.
No ono što bi Hrvatska od Slovenije mogla itekako naučiti jest da nijedan potez nije nemoguć, pa tako ni smanjivanje proračunskih rashoda. O tome se u Hrvatskoj (namjerno) malo zna.
● Slovenija je Hrvatskoj dugo bila gospodarski uzor, ali iako smo krenuli različitim putovima, nakon krize našli smo se u istoj kaši. Je li Slovenija ‘puknula‘ zbog previše državnog udjela u ekonomiji? Za razliku od nas, privatizaciju niste ni omirisali. ‒ Mislim da je recesija pokazala da nismo bili u pravu ni mi ni vi, jasno je da je održivi model negdje na sredini. Vi ste prodali previše, mi premalo. Unatoč tome imamo podosta zajedničkih iskustava, recimo korupciju, tajkune…
● Slovenija je prije Hrvatske ušla u proceduru prekomjernog deficita, još potkraj 2009., ali tek pet godina nakon ulaska u proceduru uspijevate obuzdati deficit. Ove godine to će biti oko četiri posto, iduće oko tri posto BDP-a. Kako vam je to napokon uspjelo?‒ To je rezultat nečega o čemu se malo piše izvan Slovenije. Velik dio smanjenja deficita rezultat je rezanja plaća u državnom sektoru, nama su u dva navrata plaće kumulativno smanjene gotovo 12 posto. To je bila najradikalnija reforma koju je Slovenija provela, nažalost malo primijećena, ali to je javnim financijama otvorilo velik manevarski prostor. Malo tko želi kopirati slovenski model, jer je to svakoj vlasti najteže. No nama je to uspjelo zahvaljujući postignutom dogovoru Vlade i sindikata. Osim toga sanirali smo državne banke, što je bio velik udarac, ne samo za sadašnje nego i buduće generacije koje će otplaćivati taj dug. Riječ je o gotovo četiri milijarde eura. Ako tko misli da je to malo, onda to usporedite s veličinom državnog proračuna Slovenije, koji je nešto veći od osam milijardi eura. Gotovo polovica jednogodišnjega proračuna odlazi za sanaciju banaka! No rast koji sada imamo upravo je rezultat toga.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Lidera