U Sloveniji ne prestaju kritike na račun Jean-Claudea Junckera zbog njegove ocjene da je slovensko-hrvatski granični spor loš primjer za države zapadnog Balkana na putu u EU i da će se ubuduće od država s tog prostora tražiti da one riješe svoje granične sporove prije nego što postanu punopravnim članicama.
>>>Miodrag Šajatović: Rambo-diplomati u Hrvatskoj – Kohorst (SAD) vs. Azimov (Rusija)
"Inzistirati na prethodnom rješenju graničnih pitanja, što je Juncker ponovio i na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, na prvi se pogled čini razumnim pristupom, ali u balkanskoj praksi onima koji se sada ne drže dogovora daje još više mogućnosti za ucjenjivanje", navodi u ponedjeljak u glavnom komentaru ljubljansko "Delo".
List dodaje da je glavni problem u regiji u tom smislu Hrvatska koja, kako spominje, ima sporove s više država bivše SFRJ, uključujući i Sloveniju.
>>>Juncker: Za zapadni Balkan nema pristupa EU bez rješavanja graničnih sporova
"Hrvatska ne priznaje presudu arbitražnog suda iako je u pristupnim pregovorima za članstvo to obećala, potpisavši sa Slovenijom arbitražni sporazum. Baš zato nije točna Junckerova tvrdnja da se Hrvatska i Slovenija ne mogu dogovoriti kako provesti arbitražnu odluku", navodi vodeći slovenski list koji smatra da nova strategija Komisija o uvjetovanju članstva prethodnim rješenjem bilateralnih problema može u regiji izazvati nestabilnost, a to je, kako dodaje, upravo suprotno od onoga što želi Juncker.
"Inzistiranje da države zapadnog Balkana srede svoje pogranične sporove prije pridruživanja nosi sa sobom upravo ono što Juncker i Komisija ne žele, a to je "uvoz" nestabilnosti iz regije u cijelu EU", navodi "Delo".
>>>Plenković: Puno smo bliže rješenju graničnog spora nego što se može naslutiti iz javnog ozračja
Ukoliko pak Komisija na Balkan želi izvoziti stabilnost, onda bi sa svoje strane trebala uložiti sve svoje napore da Hrvatska, koja ima neriješene sporove i sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, arbitražnu presudu o granici sa Slovenijom i provede, tvrdi slovenski list.
U suprotnome, navodi "Delo", Juncker bi mogao doživjeti da na Balkanu opet dođe do konflikata kao u 90-im godinama prošlog stoljeća, kaže slovensko "Delo", te u komentaru zaključuje da je "u Piranskom zaljevu, ali i drugdje, na vagi vladavina prava u Europskoj uniji".
Stvaranje regionalnih lidera
Odnosima Hrvatske i Slovenije u svjetlu nedavnog posjeta Zagrebu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića bavi se, u analizi koje je u nedjelju objavilo "Delo", i bivši slovenski veleposlanik u Zagrebu Vojko Volk, za koga se navodi da je diplomat, ali i "odličan poznavalac" stanja na Balkanu.
Volk navodi da su tradicionalno glavni problem stabilnosti regije odnosi Hrvatske i Srbije te da nestabilnost u sadašnjoj situaciji znače i pokušaji Rusije i SAD-a da od Srbije, odnosno Hrvatske naprave "regionalne lidere", što se odražava u njihovoj politici na planu obrane i u energetskoj politici.
>>>Petrov: Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas
Rusi nude vojne zrakoplove i energetske investicije kako bi Srbiju učinile liderom, a isto s Hrvatskom čine Amerikanci. Zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti svoje granične sporove prije nego uđu u EU", kazao je Volk razgovoru za "Delo", dodavši da bi, umjesto u "nove podjele", međunarodna zajednica koja želi stabilizirati Balkan trebala investirati u ekonomije i infrastrukturno povezivanje.
Po njegovim riječima bi na Balkanu trebalo investirati u gospodarsku suradnju, ceste i željeznice, kako bi se odnosi Hrvatske i Srbije popravili jer bez njih, kako navodi, ne može biti "ni trajne stabilnosti, a vjerojatno niti širenje EU-a na Balkan", što je potencijalno prijetnja stabilosti Sloveniji zemljopisno bliske regije.
>>>Sinčić evocirao kralja Petra Krešimira IV., pozvao na nepopustljivost prema Slovencima
"Ljudi na Balkanu trebaju se povezati barem onoliko koliko su bili povezani već u Jugoslaviji. Jedini put koji Srbiju i Hrvatsku vodi u budućnost je uspostava minimalnog političkog povjerenja, ako treba i pomoću međunarodne zajednice", tvrdi Volk.
Pokušavajući stvoriti "lidere" na Balkanu dio međunarodne zajednice griješi, zaboravljajući da su dvije Jugoslavije propale zbog Srba i Hrvata, smatra Volk.
Opsjednutost liderstvom je vječiti paradoks na Balkanu, pri čemu neki danas zaboravljaju na povijesna iskustva dviju propalih Jugoslavija, navodi slovenski diplomat.
>>>2017., godina u kojoj je Hrvatska dominirala slovenskim medijskim prostorom
"Imamo iskustvo dviju propalih Jugoslavija, a to je lekcija o tome gdje je završio boj za liderstvo i prevlast između Hrvata i Srba. To su rivalstvo i mimo svoje želje morali podnositi svi ostali narodi Jugoslavije. Unatoč tome, primjećujemo da na tu kartu igraju mnogi koji u regiju dolaze izvana, tražeći prilike za svoje poslove u Hrvatskoj i Srbiji", navodi Volk.