Ne bude li Europska unija zadovoljna objašnjenjima i opravdanjima Amerike, može primjerice odgovoriti obustavom pregovora o slobodnoj trgovini s tom zemljom, ustvrdio je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu.
Na upit što točno EU može napraviti u odgovoru na američko prisluškivanje svojih ureda, Schulz je rekao kako razumije potrebu špijuniranja u borbi protiv terorizma, ali i da se napadi sigurno ne pripremaju u uredima Unije u Washingtonu ili Bruxellesu.
Na pitanje o usklađenosti mogućeg unošenja definicije braka kao zajednice muškarca i žene u hrvatski ustav, predsjednik Parlamenta nije želio dati službeni stav. No, s osobne strane, pojasnio je kako se ‘probleme 21. stoljeća ne može rješavati pogledima iz 19. stoljeća‘. Primjetio je i kako raste sukob urbanih i tradicionalnih sredina, ne samo u Hrvatskoj već i drugdje, što ne znači kako su svi u gradu moderni, a svi na selu tradicionalni.
Strahove nekih u Hrvatskoj da je rušenje monopola HEP-a tek početak i da će sve komunalne i slične usluge nužno dobiti konkurenciju, Schulz je odagnao ustvrdivši da je tržišna utakmica osnovni princip zajedničkog tržišta, ali da neke usluge trebaju ostati u rukama lokalnih vlasti. Voda, primjerice, prema Schulzu trebala bi ostati u rukama države, a ulazak privatnika je mogućnost, no ne i nužnost. Lokalne zajednice, upozorio je, imaju mogućnost izbora.
Što se tiče nedavnog sukoba hrvatske vlade s Europskom komisijom oko Europskog uhidbenog naloga, Schulz je prihvatio kako se vlade članica mogu ne slagati s Komisijom oko nekih pitanja, no da na kraju dana svaka članica mora poštivati zajedničke odluke Europske unije, time sugerirajući koji je stav Parlamenta u tom slučaju. Danas su naime, počeli stizati prvi uhidbeni nalozi u skladu s obvezama Hrvatske koje su stupile na snagu ulaskom u EU, međutim policija zasada neće provesti onaj najsporniji, uhićenje Josipa Perkovića, kao niti ostale koji se odnose na period prije 2002. Njega traže njemačke vlasti u vezi ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. u Njemačkoj, ali je Sabor donio zakon prema kojem nalozi za djela prije 2002. nisu u nadležnosti Europskog uhidbenog naloga. Europska komisija, kao očito niti Parlament i Vijeće EU ne slažu se s tom interpretacijom i smatraju kako je Hrvatska propustila na vrijeme zatražiti spomenutu iznimku.