U zadnje dvije godine broj dana bolovanja narastao za više od 2,5 milijuna i to gotovo isključivo na račun poslodavaca. To je rezultiralo povećanjem direktnih troškova rada za dodatnih 100 milijuna eura, te barem još toliko za indirektne troškove.
Iako podaci na 2018. godinu još ne postoje, iz godišnjeg izvješća HZZO-a za 2017. i prvu polovinu 2018. jasno je da bolovanja kao jedan od oblika apsentizma stalno rastu. U 2017. godini bilo je 1,2 milijuna dana bolovanja više nego u 2016. U prvoj polovici 2018. bilo je 700.000 dana više, pa projekcija govori da će u 2018. ukupno dvogodišnje povećanje doći na 2,5 milijuna dana.
- Najveći problem je što u tom porastu udio bolovanja na račun poslodavaca čini 95%, odnosno da broj dana bolovanja na račun poslodavaca u dvije godine raste 40%, a onih na račun HZZO-a samo 0,8%. To će rezultirati s novih 100 milijuna eura direktnih i barem još toliko onih indirektnih troškova za poslodavce. Prema sadašnjim procjenama, poslodavci na ime naknada za bolovanje ukupno isplaćuju približno 5 milijardi kuna godišnje – kaže Damir Kovačević s Instituta za upravljanje apsentizmom.
Zanimljivo je spomenuti rezultate anketa koje su radili vodeći svjetski konzultanti poput Mercera ili Kronosa, a koji kaže da se oko 35% plaća isplati za rad koji se nikad ne obavi. Iz toga proizlazi da kroz sve oblike apsentizma svaki radnik izostane gotovo trećinu svog radnog vremena a to se posebice osjeti danas kada većina poslodavaca radi s minimalnim brojem radnika obzirom na otežano zapošljavanje nove radne snage.
Kako je to moguće, objasnio je Damir Kovačević.
- Ako zbrojimo prosječnih 13,5 dana bolovanja, 26 dana godišnjeg odmora, četiri dana po osnovi slobodnih dana po Zakonu ili kolektivnim ugovorima, te barem dva dana kumulativnih mikroapsetnizama (kašnjenja, pušačkih pauza i slično), lako dođemo do brojke od 45 radnih dana koje prosječni radnik izostaje s posla. Međutim, stanje s bolovanjima je itekako alarmantno. U odnosu na EU prosjek od 7,4 dana bolovanja po radniku, 13,5 dana bolovanja po zaposlenom radniku u Hrvatskoj je gotovo dvostruko više. Najveći je problem što ta brojka stalno raste. Prema službenom izvješću HZZO-a, broj dana bolovanja u 2017. godini narastao je za 1,2 milijuna (sa 14,4 milijuna na 15,6 milijuna dana) – objašnjava Kovačević.
Još je tragičnija činjenica da taj trend raste, smatra Kovačević.
- Naime, u prvih šest mjeseci 2018., broj dana bolovanja narastao je dodatnih 682.357, što prema projekciji daje gotovo 1,25 milijuna dodatnih dana bolovanja. U tom periodu je stopa bolovanja na račun poslodavaca narasla za 0,18, a na račun HZZO-a se smanjila za 0,01. Iz tih podataka možemo zaključiti da je broj dana bolovanja u zadnje dvije godine narastao za gotovo 2,6 milijuna odnosno za 18% iako je broj radnika rastao za samo 4% -govori Kovačević pa nastavlja:
Zadnje podizanje minimalne plaće poslodavcima je diglo trošak za 150 milijuna kuna što je rezultiralo nizom prosvjednih nota i konferencija za tisak, a ovih gotovo 100 milijuna eura dodatnih troškova naknada za bolovanje, koji su jednostavno transferirani poslodavcima, nitko nije niti detektirao.
- Drugi, i još važniji zaključak je da projekcija pokazuje kako broj dana na račun poslodavaca u zadnje dvije godine raste za 40%, dok na račun HZZO-a porast iznosi svega 0,8%. Zašto se javlja takav nesrazmjer u rastu nije još do kraja poznato, no činjenica je da poslodavci vode vrlo malo računa o upravljanju apsentizmom, jer su, fokusirani na progon ‘vještica‘ odnosno smatraju da su im zloupotrebe bolovanja glavni problem koji se treba riješiti masovnom represijom. Za to vrijeme pravi problemi eskaliraju u tolikoj mjeri da narušavaju redovito poslovanje. Ako samo pomnožimo broj dana bolovanja na račun s poslodavca s prosječnom dnevnicom (prema DZS), otkrivamo da su poslodavci u zadnje dvije godine isplatili dodatnih gotovo 715 milijuna kuna naknada za bolovanje. Ako tome dodamo i indirektne troškove, dolazimo do procjene od zastrašujućih milijardu u pol kuna dodatnih troškova – zaključuje.
- Nemojmo zaboraviti da su ovo samo troškovi za onih ‘viška‘ 2,5 milijuna dana bolovanja za koliko je brojka narasla u zadnje dvije godine. Poslodavci bi trebali u 2018. ukupno platiti oko 2,5 milijarde kuna izravnih naknada za bolovanje (8,87 milijuna dana bolovanja pomnoženo s prosječnom bruto dnevnicom prema DZS od 390 kn umanjeno za 30% jer bolovanje se plaća kao 70% plaće). Tom iznosu treba pridružiti još barem dvije milijarde neizravnih troškova bolovanja što ukupno daje preko pet milijardi kuna troška samo za bolovanje.