Višak novca koji je ostao od avansa na računima bolnica knjigovodstveno izgleda kao dobit HZZO-a, iako to nije
Izvršni odbor HUP-a uputio je Ministarstvu zdravstva prijedlog reforme bolovanja pri čemu je naveo neočekivani podatak da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prošle godine imao višak prihoda od gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast prihoda. Međutim, u HZZO-u tvrde da je to samo ‘knjigovodstvena kategorija koja se tijekom godina akumulirala i s aspekta raspoloživih financijskih sredstava nema nikakav značaj‘. Drugim riječima, slobodni novci na računu HZZO-a ne postoje!
U Zavodu objašnjavaju da se taj knjigovodstveni (a ne stvarni) višak stvara u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na način da bolnice od HZZO-a dobiju redovno svoja financijska sredstva po mjesečnim limitima koja ne opravdavaju svojim radom. Odnosno taj doznačeni novac ne opravdavaju ispostavljanjem računa za pružane usluge ugovorene zdravstvene zaštite.
Ovo nam nije bilo najjasnije, pa smo zatražili tumačenje jednog računovodstvenog stručnjaka koji nam je objasnio da je riječ o tome da HZZO uplaćuje određeni iznos novca svakoj bolnici. Taj je iznos limitiran, primjerice jednoj bolnici mjesečno uplaćuje 100 tisuća eura, drugoj 50 tisuća eura… Riječ je o avansnom novcu, pa kad god bolnica obavi liječnički pregled pacijenta, ispostavi HZZO-u račun, no ne naplaćuje taj novac od HZZO-a, nego umanjuje prethodno dobiveni avans za iznos koji je na računu.
Dalje u odgovoru HZZO-a stoji: ‘Kako nema računa za pravdanje primljenih financijskih sredstava, bolnice imaju obvezu (avans) prema HZZO-u za manje izvršen rad, a u knjigovodstvu HZZO-a se ne može prikazivati rashod koji ne postoji. Da bolnice izvršavaju ugovoreno i ispostavljaju račune (da nemaju avanse) tada ne bi bilo knjigovodstvenog viška prihoda.‘
Zamolili smo računovodstvenog stručnjaka da nam objasni i taj dio odgovora. Uglavnom, kaže on, HZZO zapravo želi reći da bolnice primaju više novca temeljem avansa nego što odrade usluga prema pacijentima, a račun mogu ispostaviti tek kad izvrše uslugu. S druge strane, HZZO ne može evidentirati rashod bez primljenog računa od bolnice, što znači da je rashod onoliki koliki je ukupni iznos svih primljenih računa od bolnica. A on je manji nego što je uplaćeni avans. Na kraju, višak novca koji je ostao od avansa na računima bolnica knjigovodstveno izgleda kao dobit HZZO-a, iako to nije.
Novčani tijek
U HZZO-u kažu da zato osim knjigovodstva postoji i evidencija ‘novčanog tijeka‘ u kojem se evidentira novac u smislu priljeva i odljeva (ne prihod i rashod). Drugim riječima, odljev novca postoji, ali nema adekvatnog pravdanja rada s računima za taj primljeni novac.
- A kada bi kojim slučajem u stvarnosti imali taj novac neutrošen na računu, kako je to u pitanju postavljeno, tada bi podmirili neke obveze, odnosno skraćivali rokove plaćanja – poručuju iz HZZO-a.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Izvršni odbor HUP-a predlaže da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na 7 dana, čime bi se uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja.
- Sustav kojeg imamo negativno utječe na produktivnost, stvara nepravdu među zaposlenicima te predstavlja značajno financijsko opterećenje za poslodavce - navode u HUP-u. No taj prijedlog nisu htjeli komentirati u HZZO-u s obzirom da Zavod nije predlagatelj zakona.