Okrugli stol o upravljanju potraživanja u utorak na Liderovoj konferenciji otvorio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković riječima da je izrađen radni tekst ovršnog zakona koji se pušta u javnu raspravu.
- Želimo poslati poruku da svi koji preuzimaju određene obveze moraju ih ispuniti na vrijeme i pritom predvidjeti najgore situacije u kojima se mogu naći, kao što je gubitak posla, i znati kako u takvom slučaju ispuniti dug prema vjerovniku.
Da je tako, ne bismo imali više 300.000 blokiranih građana, što smo odlučili riješiti paketom od tri mjere; oprostiti dug blokiranima u iznosu od 10.000 kuna te ohrabriti druge vjerovnike koji su u mogućnosti da nešto otpišu dužnicima i na to ne plate porez. Tim mjerama pristupili smo gledajući statistike prema kojima je samo 1.19 posto vjerojatnosti da će dug koji nije plaćen tri godina biti naplaćen.
Zahvaljujući toj mjeri mislim da je na dan 31. kolovoza bilo 50.000 manje blokiranih, a doslovno se prepolovio dug potraživanja s nekih 42 milijardi dugovanja bez kamata na nekih 18 milijardi – kazao je Bošnjaković ističući da će treća mjera Zakona o stečaju potrošača biti u primjeni od 1. siječnja 2019., a odnosit će se na blokirane zbog duga od 20.000 kuna. Bošnjaković vjeruje da rješenje nije u ovršnom zakonu i stečaju potrošača nego u boljoj gospodarskoj slici, rastu plaća, broju novih radnih mjesta i smanjenju javnog duga.
Bošnjaković je također istaknuo važnost urednog i brzog funkcioniranja pravosuđa.
- Mijenjamo procesne zakone i mrežu sudova te digitaliziramo sudstvo. Mislim da će se sudski procesi ubrzati te pozivam sve da se uključe u raspravu o novom ovršnom zakonu – izjavio je Bošnjaković ističući da je prijedlog da se ovrha vrati ponovno na sud umjesto da se time dalje bave javni bilježnici koji su donosili rješenja o ovrsi.
Bošnjaković je također istaknuo da država mora na jednak način pristupati i vjerovniku i dužniku i ne smije prevagnuti ni na jednu stranu.
- Ovo je dobar trenutak da gradimo novi normativni okvir u tome segmentu. Nije u redu s one strane koje ne ispunjava obveze, ali ni s druge strane da gura proizvod za koji nije sigurno da će potrošač moći otplatiti, primjer je dizanje kamata od strane banaka – naglasio je Bošnjaković ističući da se radi na tome da se promijeni i redoslijed naplate u kojem se sad najprije naplaćuje trošak, potom kamata pa glavnica, a ubuduće bi trošak ostao na prvom mjestu, a dio kamata i glavnica plaćao bi se istovremeno.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]