Državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Majda Burić potvrdila je u srijedu u Saboru da Vlada u drugom kvartalu ove godine kreće u sveobuhvatnu mirovinsku reformu, te poručila kako radni vijek do 67 godina nije ništa novo, budući da je propisan zakonom iz 2014. godine.
Vlada kreće u sveobuhvatnu mirovinsku reformu u okviru koje će cjelovito urediti i unaprijediti sva tri stupa mirovinskog osiguranja u suradnji sa socijalnim partnerima, znanstvenom zajednicom i zainteresiranom javnošću.
- Radni vijek do 67 godina nije ništa novo, propisan je zakonom iz 2014., odgovorila je Burić SDP-ovu Gordanu Marasu, koji je tražio da se Vlada očituje o ‘spinovima‘ da će se od 2033. u starosnu mirovinu ići sa 67 godina života.
>>>Pavić: Pogledat ćemo kako povećati mirovine unutar proračunskih mogućnosti
Državna tajnica tumači da je reforma iznimno složena aktivnost u okviru koje je prošle godine napravljena sveobuhvatna dubinska analiza sustava, projekcije i učinci mogućih rješenja, kako bi se svim umirovljenicima osigurala socijalna sigurnost, uz dugoročnu održivost mirovinskoga sustava.
Veća mobilnost radnika
Burić je to rekla u raspravi o izmjenama zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvima, koje su dobile potporu zastupnika, a kojima se domaće zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, omogućuje veća mobilnost radnika među državama te unaprjeđuje stjecanje i očuvanje prava na dopunsku mirovinu.
Izmjenama se, također, onemogućuje da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela imaju kontrolni udio ili rukovodeću funkciju u mirovinskim društvima, odnosno mirovinskim osiguravajućim društvima.
>>>Bedenic: Bez mirovinske reforme do 2025. više umirovljenika nego radnika
Omogućuje se HANFA-i da u postupcima izdavanja suglasnosti za stjecanje kvalificiranih udjela i za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prikupi relevantne podatke od nadležnih tijela, kako bi ustanovila radi li se o suradnicima osoba osuđenih za kaznena djela.
Vlada traži da se izmjene izglasuju po hitnom postupku kako se na sjednici Odbora Vijeća Europe MONEYVAL početkom travnja ne bi donio zaključak da Hrvatska nije postigla dovoljan napredak u odnosu na europsku preporuku, objasnila je Burić.