Prosječna cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima u prvih sedam mjeseci 2018. bila je za preko 30% viša u usporedbi s istim razdobljem lani. Ipak pritisak na rast cijena, prisutan osobito tijekom svibnja, oslabio je prema kraju drugog tromjesečja uslijed posljednjeg dogovora zemalja članica OPEC-a s 10 pridruženih zemalja („OPEC+“) o povećanju proizvodnih kvota - za oko 1 milijun barela dnevno, stoji u novom dnevnom izvještaju analitičara RBA.
>>>Cijene nafte penju se na 80 dolara
Irak, kao drugi najveći proizvođač OPEC-a, je tako u prvoj polovici srpnja izvezao najviše nafte od studenog 2016. (4,05 milijuna barela dnevno) ukazujući na povećanje svoje proizvodnje. Razinu svoje proizvodnje podigla je i Libija. S obzirom na spomenuti dogovor OPEC-a, predah od uzlaznih pritisaka posljedica je nižih napetosti oko mogućih poremećaja u opskrbi uslijed najave uvođenja sankcija na izvoz iranske nafte te smanjene proizvodnje u Venezueli.
Obuzdavanju rasta cijena pridonijela je i zabrinutost da će trgovinski rat između SAD-a i Kine ugroziti globalni gospodarski rast, a samim time i smanjiti potražnju za sirovom naftom kao glavnim energentom. Uz određenu volatilnost srpanj je tako donio izostanak značajnih pritisaka na rast cijena. U promatranom mjesecu prosječna cijena sirove nafte tipa Brent koja je referentna za europsko tržište iznosila je 75,11 dolara po barelu odnosno 1,1% niže u odnosu na prethodni mjesec.
>>>Cijena goriva najviša od 2015.
S druge strane cijena sirove nafte tipa WTI (referentna za američko tržište) premašila je 70 dolara po barelu te bila 5,5% viša na mjesečnoj razini. Ipak u ocjeni da je rast cijena zaustavljen treba biti oprezan. Naime, lagani pad cijena sirove nafte prisutan većim dijelom srpnja prekinut je najnovijim geopolitičkim događajima. Dva tankera u vlasništvu Saudijske Arabije (Saudijska nacionalna brodska industrija) i kapacitetom od 2 milijuna barela nafte napadnuta su od strane jemenskih pobunjenika dok su prevozili naftu kroz Bab el-Mandebski tjesnac. Naime, Bab el-Mandebski tjesnac, uz obalu Jemena, Džibutija i Eritreje povezuje Crveno more s Arapskim morem (Adenski zaljev) i jedan je od vodećih svjetskih plovnih putova za sirovu naftu i druge naftne derivate. U slučaju da spomenuti tjesnac bude nesiguran za prijevoz nafte moglo bi doći do poremećaja u opskrbi ili rasta cijena nafte uslijed povećanih troškova prijevoza.
Dodatnu nesigurnost potpirile su ponovne nesuglasice i prepucavanja na razini SAD-Iran oko iranskog izvoza sirove nafte. Uz sve navedeno jasno je da su cijene sirove nafte pod značajnijim utjecajem geopolitičkih kretanja te bi eventualno smirivanje situacije ili pak eskalacija sukoba mogla odvesti cijene sirove nafte i u jednom i u drugom smjeru. Ipak, uz očekivano povećanje potražnje u ovoj godini, za 1,4 milijuna barela dnevno, fokus u narednim mjesecima će biti na spomenutom povećanju proizvodnje zemalja članica OPEC+-a kao i na nastavku rasta američke proizvodnje sirove nafte iz škriljevca što bi svakako trebalo smanjiti pritisak na daljnji rast cijena - od prosinca 2016. američka proizvodnja iz škriljevca povećana je za 2 milijuna barela dnevno.
>>> Skok cijena nafte potaknuo Wall Street
Jedine zemlje izvan „OPEC+“ koje imaju kapaciteta za eventualno povećanje proizvodnje su SAD, Kanada i Brazil. U slučaju povećanja i njihove proizvodnje u drugoj polovici godine pritisak na daljnji rast cijena trebao izostati. Prosječna cijena sirove nafte u ovoj godini trebala bi prema našim očekivanjima iznositi 73 dolara po barelu (Brent) odnosno 67 dolara po barelu (WTI).