Tržišni optimizam zavladao je odmah nakon privremenog dogovora između dvije velike sile. Porasli su energenti ali i geopolitičke tenzije
Tjedan je započeo velikom geopolitičkom viješću, postignut je početni dogovor između SAD-a i Kine oko trgovinskog rata. Iako se očekuje više detalja tijekom tjedna, već i prvi obrisi dogovora dovoljni su da poguraju financijska i robna tržišta u zeleno. Cijena nafte odmah je reagirala rastom većim od 1 posto. Među poljoprivrednim robama povezanim s energetikom, kukuruz i soja ostvarili su dobitke, bilježeći pozitivne sesije.
U fokusu poljoprivrednih tržišta ovoga tjedna je i svibanjsko izvješće američkog Ministarstva poljoprivrede, prvo koje uključuje vladine procjene proizvodnje novog roda za sezonu 2025./26., što će zasigurno privući pažnju ulagača.
Inflacija, FED i ‘pozicija čekanja‘
SAD će ovoga tjedna objaviti podatke o inflaciji za travanj. Tržište očekuje godišnju stopu inflacije od 2,4 posto, jednako kao prethodnog mjeseca. Svako odstupanje od očekivanja moglo bi utjecati na stav američke središnje banke (FED), kretanje burzovnih roba te vrijednost dolara. FED je zadržao kamatne stope nepromijenjenima, a predsjednik Jerome Powell izjavio je kako su ‘u dobroj poziciji da pričekaju i vide‘. Treba imati na umu i geopolitičku dimenziju odnosa SAD-a i Kine. Kina u svojim rukama drži oko 1,5 bilijuna dolara američkih državnih obveznica, dok ukupna kineska financijska imovina u SAD-u premašuje 3 bilijuna dolara.
Zlato kao konstanta
Zlato ostaje klasično utočište kapitala, ali sve više i geopolitička imovina. U 2025. proizvodnju zlata i dalje predvodi Kina (368 tona), ispred Rusije (331 tona) i Australije (328 tona). Slijede SAD (190 tona), Kanada, Gana, Brazil, Uzbekistan, Meksiko i Indonezija (s 101 tonom). Kina nastavlja širiti svoje rudarske i preradbene kapacitete. Rusija i Australija ostaju ključne, ali suočene su s jačanjem regulatornih i geopolitičkih pritisaka. Gana i Uzbekistan predstavljaju uspon tržišta u nastajanju, dok Brazil i Meksiko održavaju regionalnu relevantnost uz sve izraženiji gospodarski nacionalizam.
Nafta i trgovinski pregovori
Cijene nafte prošloga su tjedna porasle više od 4 posto, što je njihov prvi tjedni rast od sredine travnja. U prvoj polovici tjedna pale su zbog najave povećanja proizvodnje OPEC+ država, predvođenih Saudijskom Arabijom, za 411 tisuća barela dnevno u lipnju. No, do kraja tjedna nadoknadile su gubitke uslijed nade da bi najveća svjetska gospodarstva mogla izbjeći recesiju, zahvaljujući deeskalaciji trgovinskih tenzija. Očekivanja je dodatno osnažio trgovinski sporazum SAD-a i Velike Britanije, prvi otkako je Washington uveo carine. Najvažniji element sporazuma je britansko smanjenje carina na američke proizvode s prosječnih 5,1 na 1,8 posto, dok američke carine na britansku robu ostaju na 10 posto.
Cijene europskog prirodnog plina (TTF) tjedan su započele iznad 35,7 €/MWh, zadržavši dobitke zahvaljujući višim cijenama LNG-a i pojačanoj potražnji iz Azije. Snažna kupovna aktivnost u Kini i Indiji, uz pad dugoročnih isporuka, podiže cijene uoči ljeta, kada se obnavljaju europske zalihe. Na početku svibnja skladišta su bila popunjena 40 posto, što je znatno manje od prošlogodišnjih 62,7 posto.
Europska komisija razmatra prijedlog potpune zabrane uvoza ruskog plina do kraja 2027., no mjera ovisi o osiguravanju LNG-a iz drugih izvora – SAD-a, Katara, Kanade i Afrike. EU za sada ostaje ovisna o ruskom LNG-u iz postrojenja Yamal, koji se i dalje isporučuje temeljem dugoročnih ugovora. Pitanje je hoće li EK ponuditi pravni okvir koji bi omogućio izlazak iz ugovora pozivanjem na višu silu, s obzirom na otpor nekih država članica, poput Mađarske i Slovačke. U planu su i mjere za smanjenje uvoza ruskog nuklearnog goriva.
Agri-roba pod pritiskom vremenskih uvjeta
Terminske cijene pšenice i kukuruza na CBOT-u pale su prošlog tjedna za 4,4 posto, dok je cijena soje pala za 0,6 posto. Pad američke pšenice rezultat je povoljnih vremenskih uvjeta u većem dijelu sjeverne hemisfere. U Francuskoj je pšenica zadržala vrijednost zahvaljujući slabosti eura u odnosu na dolar i dobrom stanju usjeva. Sjetva kukuruza u SAD-u dosegnula je 79 posto, što je znatno više nego lani, a dobro napreduje i sjetva soje. Fondovi ostaju u "short" pozicijama na pšenici i sačmi, dok su ‘long‘ na kukuruzu, soji i sojinom ulju.
Povećana ponuda bakra
Terminske cijene bakra u SAD-u drže se oko 4,6 dolara po funti. Iako su trgovinske napetosti smanjene, velika ponuda rude iz Južne Amerike stvara pritisak. Međunarodna organizacija za bakar (ICSG) udvostručila je svoju prognozu viška za ovu godinu na gotovo 300 tisuća tona. Trgovci su počeli zatvarati dugačke pozicije u SAD-u, jer se bakar vraća iz inozemstva kako bi izbjegao moguće carine. Taj priljev povećao je zalihe i suzio razliku između američkih i londonskih cijena.