Članice eurozone pojačano se oslanjaju na hedge fondove da im pripomognu da podmire potrebe za zaduživanjem, no bankari upozoravaju da bi takav trend mogao povećati volatilnost tržišta.
Budući da banke sve manje aktivno sudjeluju na tržištima državnog duga zbog pritisaka na bilance, nekolicina zemalja 19-člane eurozone okrenula se hedge fondovima kako bi ispunila ciljane kvote prodaje svojih obveznica.
Hedge fondovi obično su skloni brzom povratu od ulaganja, što bi moglo povećati nestabilnost na tržištima državnih obveznica, budući da im u idućim mjesecima predstoje svojevrsni ispiti povjerenja.
Politički šokovi
Izborna pobjeda Donalda Trumpa i britanska referendumska odluka o izlasku zemlje iz Europske unije uzdrmala je razvijene zemlje svijeta i zaprijetila smjenom lidera na talijanskom referendumu idući mjesec i na izborima u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj koji se očekuju u 2017. godini.
Svi takvi politički šokovi, uz pojačanu promjenjivost na tržištu obveznica, mogli bi potencijalno potaknuti val prodaja - što je rizik koji budi bolna sjećanja na dužničku krizu od 2010. do 2012. godine kada su intenzivne prodaje dovele nekoliko zemalja u situaciju da ne mogu više podmirivati svoje dugove i potaknule bojazan da bi se time mogao potaknuti raspad eurozone.
Hedge fondovi bili su prilično aktivni na tržištu za dugoročne obveznice, budući da one nose veće rizike i nagradu, čemu su tradicionalni skloni.
Povijesno visoka prodaja
Španjolska, Italija, Belgija i Francuska željele su iskoristiti rekordno niske troškove zaduživanja u ovoj godini izdanjem 50-godišnjih obveznica u iznosu tri do pet milijardi eura. Sve su zemlje izvijestile o prodaji povijesno visokih 13 do 17 posto obveznica hedge fondovima.
Prije tri godine, usporedbe radi, Španjolska, Italija i Belgija prodale su svega četiri do sedam posto sindiciranih izdanja obveznica toj skupini ulagača, pokazuju podaci Thomson Reutersa. Ne raspolaže se usporedivim podacima za Francusku, koja obično ne bilježi značajnije prodaje dužničkih papira hedge fondovima.